Teo Budanko novi je predsjednik Društva arhitekata Zagreb. Mali zahvati, a ne megaprojekti, smatra, ono su što glavnom gradu treba. Nakon završenog Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu radio je u Beču, a 2008. podrškom grupi DAZ4you počinje aktivnije pratiti djelovanje DAZ-a. S kolegama je osmislio program DAZ Platforma kojim se natjecao za Upravni odbor društva i na kraju pobijedio.
Ima li u Zagrebu prostornog planiranja?
Ima, ali ni približno dovoljno. Kvalitetna arhitektonska rješenja jednostavno nisu dovoljna bez prostornog planiranja. Kao da se svako ozbiljnije promišljanje prostora preskače, dominira stihija. Primjera radi, zgrada samoposluživanja ispred Arene Zagreb! Takve nepotrebne greške ne smiju se događati.
Koji je najveći problem Zagreba?
Za mene je generalni problem stanje urbane i građevinske supstancije grada. Prevelike stambene zgrade grade se uz straćare bez kriterija i bilo kakve vizije razvoja. Dominacija privatnog interesa, tj. razvoja parcele, bez ikakvog odnosa prema prostornom planiranju nije dovela samo do sadašnjeg stanja grada nego je u konačnici i privatni interes zapeo s neprodanim stanovima, praznim poslovnim prostorima...
Trebaju li gradu veliki projekti ili mali zahvati?
Ima toliko zapuštenih dijelova grada. Okretište na Savskom mostu, okretište Borongaj, Branimirova tržnica i još niz lokacija u gradu zapušteno je i zanemareno. Malim zahvatima učimo, razvijamo se i rastemo. Njima mijenjamo sliku grada i odnos građana prema njemu. Pritom ne trošimo enorman novac. Veliki projekti nose i velike rizike, a mi uistinu moramo još puno učiti prije negoli se u njih upustimo, što je evidentno iz cijelog niza primjera.
Koliko u Zagrebu ima posla za arhitekte?
Grad je užasno zapušten. Fasade zgrada se raspadaju. Radi se o nekoliko tisuća zgrada, od centra do Novog Zagreba. Za moje kolege ima posla idućih 20 godina. Samo u Donjem gradu ima neograničenog posla za arhitekte, građevinare i druge struke.
Surađuje li DAZ s Gradskom skupštinom i gradskim uredima?
Sa Skupštinom dogovaramo suradnju u vezi s izmjenama i dopunama Generalnog urbanističkog plana. Naša je obveza da svaki zastupnik, kad diže ruku, zna za što točno diže ruku. Volio bih više natječaja, a manje direktnih narudžbi od grada. Ne zato što ja želim komplicirati, nego da uistinu dobijemo više. Primjera radi, šator koji će se pojaviti na Trgu mogao bi biti rezultat natječaja. Mogao bi postati i više od sajamskog prostora, biti atrakcija. To su mali zahvati.
Kako biste uredili Sljeme?
Ovo je pitanje za sve građane, a ne samo za arhitekte. Želim reći da u ovom odgovoru interdisciplinarno trebaju sudjelovati javnost, građani, razne struke, udruge, a kada se usuglasi odgovor, onda će ga arhitekti i urbanisti pretvoriti u konkretne vizije, projekte i realizacije.
Jeste li protiv gradnje garaža u centru grada?
Mislim da je umjesto na Cvjetnom trgu odmah trebalo graditi garažu pokraj HNK i, naravno, napraviti to tako da baština i trg ostanu u cijelosti očuvani po gradnji. Nemam ništa protiv gradnje garaža, dapače.
Novosagrađeni Europski trg?
Unapređenje prostora je očito. Ipak, morao je biti objavljen natječaj. Bilo je i vremena i novca. Moglo se dobiti bolje i više. Više i sadržajno i konceptualno. Europski gradovi ne uređuju Trg Europe direktnim narudžbama.
>>Tomislav Lasić osmislio, ali nije i dočekao rekonstrukciju Radićeve
