Postoje teme oko kojih se Zagrepčani mogu posvađati u roku od trideset sekundi. Dinamo ili Hajduk. Fontana ili park. Jesu li plave vrećice spas ili kazna. U posljednje vrijeme na taj je popis ušla još jedna stvar za koju nitko nije očekivao da će izazivati toliko emocija – spremnici za smeće. Kad su se prije otprilike mjesec dana bageri pojavili kod Trga bana Josipa Jelačića kako bi se počelo s postavljanjem podzemnih spremnika za otpad, rasprava je planula gotovo preko noći.
Društvene mreže preplavile su fotomontaže, arhitekti su govorili o narušavanju vizure glavnog gradskog trga, dio građana pitao se zar spremnici moraju biti baš ondje, dok je Grad odgovarao da se moderna metropola ne može razvijati bez moderne komunalne infrastrukture. I nakon što su gotovo mjesec dana dijelili Zagrepčane, jučer su napokon "proradilii". Podzemni spremnici koji su postavljeni kod Ilice 2 jučer su se mogli i isprobati jer za prvo bacanje otpada nije bila potrebna niti kartica niti aplikacija, već su se poklopci otvarali pritiskom na gumb. Hoće li tako i ostati, vidjet ćemo, a ono što smo mi željeli provjeriti jest kako Zagrepčani dišu sad, kad su spremnici u punoj funkciji. Jesu li se na njih priviknuli ili su im još uvijek "trn u oku"?
Kad smo na početak Ilice stigli, zatekli smo nekoliko prolaznika koji su spremnike promatrali kao da se radi o nekoj posebnoj, važnoj instalaciji. Sa zanimanjem ih je promatrala i Irina koja je prolazila sa svojom unukom. Kazala nam je kako su baš međusobno komentirale i izgled spremnika, ali i lokaciju. – Mjesto nije prigodno za to. Da se mene pitalo, mogli su ih postaviti u ove uličice koje nisu tako daleko pa spremnici ne bi toliko zapinjali za oko – rekla nam je.
Na Trgu bana Josipa Jelačića zatekli smo i umirovljenicu Biserku kojoj se novi podzemni spremnici za otpad, kako je kazala, jednostavno ne sviđaju. Mišljenja je da su previše istaknuti. – Ne sviđa mi se kako ovako strše van, trebali bi biti još više pod zemljom. Kvare izgled Trga. Da se mene pita, ne bih ih uopće postavila ondje, a ako već jesu tamo, trebali bi biti dublje u zemlji kako bi se što manje vidjeli – rekla nam je Biserka. Kao moguću alternativu predložila je obližnju Bakačevu ulicu. – Ondje se uvijek nakupi smeća. Mislim da bi se tamo podzemni spremnici bolje uklopili – dodala je umirovljenica.
Sreli smo i jednog stanovnika samog centra grada. Zagrepčanina Borisa zatekli smo kako promatra nove spremnike, a s nama je, zatim, podijelio svoje dojmove. Živi nedaleko od Jelačić-placa, rekao nam je, a njegovo je mišljenje da su podzemni spremnici mogli biti postavljeni na lokaciji na kojoj bi manje privlačili pažnju. – Mislim da spremnike nije trebalo postaviti baš na sam početak Ilice. Trebalo ih je staviti negdje gdje bi manje smetali i gdje bi se manje vidjeli – istaknuo je.
A nisu baš svi s kojima smo razgovarali bili protiv ovog rješenja. Veronika, primjerice, na nove podzemne spremnike gleda pozitivno. Dobro se uklapaju u prostor, kazala nam je i naglasila da spremnici nikome ne smetaju. – Podržavam njihovo postavljanje. Mislim da dobro izgledaju i da nikome ne smetaju. Mislim da je bilo i vrijeme da se ovako nešto napravi. Dobro se uklapaju na ovoj lokaciji – istaknula je Veronika. Zagrepčanin Miro na nove spremnike gleda podijeljeno, no istaknuo je zbog čega ih smatra korisnima. – Ljudi iz centra ipak imaju negdje ostaviti svoje vreće sa smećem. U principu, to nedostaje Zagrebu, ima mnogo stanovnika, a time i više smeća. Tu u centru, koju god ulicu da uzmete da postavite spremnike, uvijek će se naći netko tko će se buniti protiv toga. Gradu treba što više kontejnera i kanti za smeće, bilo podzemnih, bilo nadzemnih – kazao je Miro.
Podsjetimo, iz Grada su pojasnili zašto spremnici upravo na toj lokaciji. – Multidisciplinarni tim obišao je sve lokacije u središtu grada kako bi našao najbolje moguće rješenje za postavljanje podzemnih spremnika. Njihovo postavljanje moguće je samo tamo gdje to dopuštaju guste podzemne i nadzemne instalacije. Za odabranu lokaciju utvrđeno je da zadovoljava sve tehničke i sigurnosne uvjete. Udovoljava i uvjetu blizine za stanare za koje je maksimalna propisana udaljenost do 200 metara. Sve lokacije u središtu grada odabrane su u skladu s konzervatorskim smjernicama uz sva potrebna dopuštenja resornih ureda i države – ispričali su iz Grada.
Baš je grdo!!