Sedam hrvatskih zračnih luka prošle godine je ostvarilo rekordnu dobit – čak 137 milijuna kuna, što je 37 milijuna kuna više nego godinu dana prije. Tako se rast broja putnika na domaćim aerodromima, kojih je lani bilo više od sedam milijuna, odrazio i na njihove financije. Od sedam zračnih luka, samo je jedna lani poslovala s minusom - ZL Osijek.
Najveću dobit je lani ostvarila ZL Split – 67,9 milijuna kuna, što je 7,2 posto više nego 2014. Splitski aerodrom inače nosi titulu najprofitabilnije domaće zračne luke i u 2014. godini s neto dobiti od 63,1 milijun kuna. Prihodi tog aerodroma su prošle godine iznosili 274,2 milijuna kuna, što je rast od 11,7 posto u odnosu na 2014. Splitsku prema profitabilnosti u stopu prati, druga naša najveće jadranska zračna luka – Dubrovnik. Aerodrom u Čilipima je lani imao čistu zaradu od 55,2 milijuna kuna, što je 30 posto više u odnosu na dobit iz 2014. godine.
Splitski i dubrovački aerodrom su tako lani zaradili ukupno 123 milijuna kuna i prave su zlatne koke ne samo u zračnom nego u cjelokupnom prometnom sektoru u Hrvatskoj. Međunarodna zračna luka Zagreb (MZLZ) pak prošle godine se izvukla iz minusa od 10 milijuna kuna u kojem je bila 2014. pa je ostvarile neto dobit od 12,5 milijuna kuna. Koncesionari na zagrebačkom aerodromu okupljeni oko francuskih tvrtki Bouygues i Aeroports de Paris su tako u drugoj godini otkako su preuzeli Pleso počeli i zarađivati. Pri tome su prihodi MZLZ-a sa 807 milijuna kuna u 2014. porasli lani čak 43 ,8 posto i iznosili su 1,1 milijardi kuna.
Zračna luka Zadar je pak u 2015. ostvarila neto dobit od 1,49 milijuna kuna dok je godinu dana prije imala čistu zaradu od 3,4 milijuna kuna. Lani su prihodi tog aerodroma ipak rasli i to tri posto pa su iznosili 54,3 milijuna kuna. I Zračna luka Rijeka je lani imala značajan pad dobiti i to 95 posto. Aerodrom na Krku je u 2015. zaradio nešto manje od 50 tisuća kuna dok je godinu prije imao dobit od 1,1 milijun kuna. No prihodi su mu rasli i to 13 posto pa su iznosili na kraju 2015. godine 17,2 milijuna kuna.
Pulski aerodrom se pak može pohvaliti rastom dobiti u 2015. godini od čak 419 posto. Lani je tako ta zračna luka zaradila 541 tisuću kuna. Zračna luka Osijek je pak prošle godine ostvarila pad dobiti od čak 5144 posto pa je sa 5000 kuna neto dobiti u 2014. pala u minus od 252 tisuće kuna lani. Prihodi su tog aerodroma rasli 5,9 posto i u 2015. godini su iznosili 14,8 milijuna kuna. Rashodi su pak narasli sa 14 milijuna kuna u 2014. na 15,1 milijun kuna. Na osječkom aerodromu kažu da je gubitak iz prošle godine je nastao uslijed povećanih troškova koji su nastali zbog obveze preuzimanja zaštitnog pregleda putnika i ručne prtljage od strane MUP-a koji je taj posao obavljao do konca ožujka 2015. godine.
- Morali smo dodatno zapošljavati djelatnike, školovati ih, certificirati te na takav način koristiti i usluge vanjskih tvrtki koje su nam pomogle oko ovog certificiranja - kaže Domagoj Marini direktor ZL Osijek. Dodaje da tih troškova ove godine neće biti jer je samo uspostavljanje vlastite službe koja obavlja RTG pregled iziskivalo pojačane troškove.
