Kako se strahovi od sveopćeg nuklearnog rata pojačavaju, znanstvenici upozoravaju da bi odluka o pokretanju katastrofalnog udara uskoro mogla biti ne na svjetskim vođama, već na nekom stroju. U oštrom upozorenju, Stockholmski međunarodni institut za istraživanje mira (SIPRI), neovisna skupina koja prati globalna sigurnosna pitanja, izvijestila je da je desetljećima dugo smanjenje globalnih nuklearnih arsenala došlo do kraja. Umjesto toga, nacije sada moderniziraju, proširuju i raspoređuju svoje zalihe brzim i alarmantnim tempom, signalizirajući početak nove, visokotehnološke utrke u naoružanju. Iako umjetna inteligencija i slične tehnologije mogu ubrzati donošenje odluka tijekom kriza, znanstvenici upozoravaju da također povećavaju rizik od nuklearnog sukoba zbog loše komunikacije, nesporazuma ili tehničkog kvara, navodi se u izvješću.
U nuklearnom sukobu, donositelji odluka često imaju samo nekoliko minuta za procjenu prijetnji i odgovor. AI sustavi mogu obrađivati ogromne količine informacija u stvarnom vremenu, što potencijalno pomaže bržem donošenju odluka. "Vidimo znakove upozorenja na novu utrku u nuklearnom naoružanju u posebno opasnom i nestabilnom trenutku za geopolitiku", kazao je Dan Smith, direktor SIPRI-ja. "Ako odluka o lansiranju nuklearnog oružja ikada bude u potpunosti predana umjetnoj inteligencij, približavali bismo se pravim scenarijima sudnjeg dana", nastavio je Smith. Izvješće dolazi nakon izraelskog napada na iranska nuklearna i raketna postrojenja prošlog tjedna, što je izazvalo strahove da bi Treći svjetski rat mogao biti neizbježan. No, iako je sada postignuto primirje opasnost nije prošla.
Ako sutra izbije rat, evo gdje je najsigurnije otići: Na popisu i jedna zemlja blizu Hrvatske
Smith i njegov tim upozorili su da bi uključivanje umjetne inteligencije u sustave za lansiranje nuklearnog oružja moglo značajno povećati rizik od slučajnog rata. Unatoč rizicima, SIPRI je rekao da vlade sve više privlače brzina i procesorska snaga koju nudi umjetna inteligencija. "Jedna komponenta nadolazeće utrke u naoružanju bit će pokušaj stjecanja i održavanja konkurentske prednosti u umjetnoj inteligenciji, kako u ofenzivne tako i u obrambene svrhe", rekao je Smith u izvješću SIPRI-ja ."Umjetna inteligencija ima širok raspon potencijalne strateške korisnosti, postoje koristi koje se mogu pronaći, ali neoprezno usvajanje umjetne inteligencije moglo bi značajno povećati nuklearni rizik", upozorio je Smith, javlja Daily Mail.
Izvješće iz 2025. također je istaknulo da se u više navrata u povijesti nuklearnog oružja kataklizmički rat dogodio gotovo potpuno slučajno. Jedan od najpoznatijih incidenata dogodio se u rujnu 1983., kada je sovjetski sustav ranog upozoravanja lažno prijavio pet američkih projektila koji dolaze. Srećom, potpukovnik Stanislav Petrov, tadašnji dežurni časnik, doveo je u pitanje valjanost upozorenja. Zaključio je da bi pravi američki prvi udar uključivao daleko više bojevih glava te je odlučio ne pojačavati uzbunu. Njegova odluka se uvelike smatra zaslužnom za sprječavanje moguće globalne katastrofe. "Da je vjerovao informaciji, proslijedio bi je dalje i, iako nema sigurnosti ni u jednom smjeru, njegovi nadređeni, pogrešno misleći da su napadnuti, možda bi se odlučili na odmazdu", napisao je Smith.
Smith je dodao da brzina kojom umjetna inteligencija djeluje znači da u budućim sukobima ljudi poput Petrova možda neće imati vremena spriječiti odluku računala o pokretanju uzvratnog udara. U izvješću SIPRI-ja također su navedena nedavna otkrića o tajnoj utrci u naoružanju koja se odvija među svjetskim nuklearnim supersilama. Službeno, pet zemalja, Kina, Pakistan, Indija, Izrael i Sjeverna Koreja, povećale su svoje nuklearne zalihe za više od 700 bojevih glava u posljednjih 40 godina.
To je prema izvješću Federacije američkih znanstvenika (FAS) iz 2024. godine, neprofitnog think tanka za globalnu politiku. Najbrže rastući arsenal je kineski, a Peking dodaje oko 100 novih bojevih glava godišnje od 2023., prema najnovijem SIPRI-jevom popisu, koji tvrdi da Kinezi sada imaju 600 nuklearnih bombi zaključno s 2025 . Kina bi potencijalno mogla imati barem onoliko interkontinentalnih balističkih projektila koliko i Rusija ili SAD do 2030-ih. Od procijenjenih 12.241 nuklearne bojeve glave diljem svijeta, oko 9.614 se nalazilo u aktivnim vojnim zalihama za potencijalnu upotrebu. Otprilike 2100 aktivno raspoređenih bojevih glava trenutno je u stanju visoke operativne pripravnosti - pričvršćene su na balističke rakete na brodovima, podmornicama ili avionima.
Otvori KEKS Pay
Mi to, normalni, koji koriste svoj mozak, znamo. Znate li vi analitičari i stručnjaci?