Predstojeća zima mogla bi donijeti manje snijega nego što je uobičajeno u većem dijelu Europe. Prema najnovijoj analizi meteorološkog portala Severe Weather Europe, koja se temelji na podacima šest sezonskih modela, izgledi za snježne oborine pogoršali su se u odnosu na rujansku prognozu. Najveći manjak očekuje se u južnim i središnjim dijelovima kontinenta, a među područjima s negativnim odstupanjem navodi se i zapadni Balkan. Autori analize pritom upozoravaju da se ne očekuje jednaka situacija tijekom cijele zime. Signal za više snijega izraženiji je u drugoj polovici sezone, osobito u veljači, dok bi u nekim sjevernim područjima povoljnije prilike mogle potrajati i u ožujku. Ipak, prognoza se odnosi na razdoblje od prosinca do veljače, a istaknimo da je riječ o dugoročnim izgledima, ne o preciznoj najavi vremena za pojedine dane.
Prema izračunu u listopadu, svih sedam europskih regija koje Severe Weather Europe zasebno analizira sada ima signal za manje snijega od prosjeka. U usporedbi s rujanskim izračunom, prognozirane količine snijega smanjene su u svim promatranim područjima. Najveće negativno odstupanje predviđa se za južnu Europu i Balkan, gdje bi ukupna količina snijega od prosinca do veljače mogla biti oko 12 centimetara manja od uobičajene. Za središnju Europu i Alpe model predviđa manjak od oko 5,5 centimetara, dok se za istočnu Europu i Baltik očekuje oko tri centimetra manje snijega od prosjeka.
Slabija snježna sezona predviđa se i za Skandinaviju, zapadnu i jugozapadnu Europu te Ujedinjeno Kraljevstvo i Irsku. Najveći manjak na karti prostorne raspodjele snijega vidi se uz zapadnu obalu Skandinavije, na sjeveru Ujedinjenog Kraljevstva i na području zapadnog Balkana. Ipak, takve brojke ne znače da snijega uopće neće biti. One pokazuju očekivano odstupanje ukupnih sezonskih količina od povijesnog prosjeka, a ne jamče kakvo će vrijeme biti u određenom gradu ili na određenom skijalištu.
Jedan od glavnih čimbenika na kojima se temelji analiza jest razvoj snažnog fenomena El Niño u tropskom dijelu Tihog oceana. Riječ je o prirodnom klimatskom obrascu povezanom s promjenama temperature površine oceana, koji može utjecati na raspored atmosferskih strujanja i oborina na velikim udaljenostima. Severe Weather Europe navodi da bi snažan El Niño mogao pogodovati češćim snježnim olujama u dijelovima južnih i središnjih Sjedinjenih Američkih Država, dok se za sjever SAD-a, južnu Kanadu i veći dio Europe predviđa manje snijega.
Upravo se na europskim kartama u listopadskom izračunu vidi pogoršanje u odnosu na prethodni mjesec. Primjerice, prognozirana količina snijega za područje južne Europe i Balkana smanjena je za oko 7,4 centimetra u odnosu na rujanski izračun. Za središnju Europu i Alpe smanjenje iznosi oko 7,3 centimetra. To su promjene u prognozi, a ne količine snijega koje će nužno nedostajati u odnosu na prosjek. Konačan ishod ovisit će i o temperaturama, rasporedu ciklona te tome hoće li tijekom oborina biti dovoljno hladno da kiša prijeđe u snijeg.
Prema analizi sezonskih modela, prosinac zasad ne pokazuje signal za iznadprosječne snježne oborine ni u jednom dijelu SAD-a i Kanade koji je obuhvaćen analizom. Najizraženiji signal za više snijega u tim područjima pojavljuje se u siječnju i veljači, dok se u dijelovima središnjeg Stjenjaka i Velikih ravnica sezona može produljiti i u ožujak. Za Europu je slika nešto drukčija. U većem dijelu zapadne, središnje i južne Europe nijedan mjesec trenutačno ne pokazuje jasan signal za količinu snijega iznad prosjeka. Veljača se izdvaja u dijelovima istočne, sjeveroistočne i sjeverne Europe, dok se u krajnjim sjevernim područjima povoljniji signal pojavljuje i u ožujku. To ne znači da će prosinac biti bez snijega niti da će veljača nužno biti snježna. Sezonski modeli daju širu sliku mogućih odstupanja, ali ne mogu pouzdano predvidjeti svaki pojedinačni prodor hladnog zraka ili snježnu epizodu nekoliko mjeseci unaprijed.
Prognoza je manje povoljna i za dio europskih skijališta, no upravo su Alpe područje u kojem su modeli najmanje usklađeni. Šest sezonskih modela daje vrlo različite rezultate: od više od 30 centimetara snijega iznad prosjeka do manjka od 30 do 60 centimetara. Zbog takvih razlika prosječni signal za istočne Alpe ostaje blizu uobičajenih vrijednosti, dok je za zapadne Alpe nešto nepovoljniji. Autori analize zato upozoravaju na vrlo nisku razinu pouzdanosti kada je riječ o ukupnoj količini snijega u tom planinskom području. Prognoza je nepovoljnija za veći dio skijališta u Kanadi, gdje se u svim promatranim regijama očekuje manje snijega od prosjeka. U Sjedinjenim Američkim Državama izglednija je veća razlika između sjevernih i južnih područja, pri čemu bi jugozapad mogao imati snježniju sezonu.
Jedan od čimbenika koji bi mogao promijeniti trenutačne izglede jest polarni vrtlog, veliko područje hladnog zraka koje kruži oko polarnih područja. Njegovi poremećaji mogu utjecati na prodore hladnog zraka prema nižim geografskim širinama i tako povećati mogućnost snijega u područjima koja sezonski modeli trenutačno prikazuju kao manje snježna. Severe Weather Europe navodi da će daljnji razvoj polarnog vrtloga pratiti u nadolazećim tjednima. Ipak, zasad nema dovoljno osnove da bi se na temelju toga zaključilo kako će se prognoza za Europu bitno promijeniti.
Velika fotogalerija desetljeća Andreja Plenkovića: Od prve sjednice Vlade do danas prošao je potpunu vizualnu preobrazbu
Otvori KEKS Pay
Zapadn balkan ?!?!? Dajte pokažite na karti gdje to piše