Znoj štedi krv. Tim riječima kratko opisuje svakodnevnu obuku i rad ATJ Lučko njezin zapovjednik Alen Klabot. U rujnu ta jedinica specijalne policije obilježava 21. godinu od svog osnutka, a u povodu te obljetnice u njezinoj je bazi i otvoren Memorijalni centar s postavom fotografija njezinih 14 poginulih pripadnika.
Najvažnija je obuka
Bili su prva organizirana jedinica na početku Domovinskog rata, vatreno krštena u Pakracu u ožujku 1991. godine koja je već tada odrađivala zahtjevne zadaće - krvavi Uskrs na Plitvicama, Glina, Topusko, Petrinja, Maslenica, Bljesak, Oluja... U mirnodopsko vrijeme postali su, jednostavno rečeno, elita specijalne policije, inače njezina najveća i jedina jedinica koja ima ovlasti da djeluje na području čitave države. U prvih osam mjeseci ove godine ATJ Lučko odradila je četiri krizne situacije, pet osiguranja predsjednika države i stranih dužnosnika, 17 ronilačko-pirotehničkih intervencija, 30 pratnji za potrebe Hrvatske narodne banke, 53 ostala osiguranja, preprate i asistencije te 13 pokaznih vježbi.
– Za pripadnike ATJ Lučko je najznačajniji proces specijalističke obuke i održavanje stanja utreniranosti. Treba održati takvu spremnost jer nemamo mogućnost da netko izađe iz takvog tempa – kaže Klabot o pripremljenosti specijalaca da izvršavaju zadaće za koje su obučeni. Pripadnici ove jedinice, dodaje, redom su vrhunski sportaši koji, bez obzira na radno vrijeme, nakon posla redovito obavljaju još i vrlo zahtjevne treninge.
– Oni vole doći na posao i visoko su motivirani. Zbog toga sitni nedostaci koji se povremeno pojavljuju postaju nebitni – tvrdi zapovjednik ATJ Lučko. Kada govori o težini zadaća koje je njegova jedinica obavlja, kaže da je teško procijeniti koja je zapravo najzahtjevnija.
– Situacije koje prema prvoj informaciji izgledaju jednostavne, mogu u trenutku završiti drugačije. Zbog toga svakoj od njih pristupamo ozbiljno i razrađujemo precizan plan s nekoliko varijanti – objašnjava Klabot. Potraga za cessnom koja se na Velebitu srušila u veljači 2009. godine i tijelima četvorice iskusnih pilota (od kojih je jedan bio instruktor letenja u MUP-u) koji su tada poginuli, samo je jedna od akcija u kojoj je, uz pripadnike specijalne policije iz ostalih dijelova Hrvatske, sudjelovala i ATJ Lučko.
Deset dana potrage
– Potraga na Velebitu bila je teška zbog vremena i uvjeta koji su vladali, ali smo posao odradili s poštovanjem prema ljudima koji su poginuli iako smo bili svjesni da nakon jedne noći provedene vani nitko od njih nije mogao preživjeti. Alpinist sam i dobro znam kakvi su uvjeti na Velebitu – kaže zapovjednik zagrebačkih specijalaca. Drugdje u svijetu, dodaje, takva bi potraga na temelju procjena rizika za spasitelje najvjerojatnije brzo bila prekinuta, no ona na Velebitu, na hladnoći i nepristupačnom terenu, trajala je deset dana.
– Da ih nismo uspjeli naći, nastavili bismo ih tražiti. Da to nije bilo moguće, tražili bismo ih i na proljeće, ali na kraju bismo zadatak ipak obavili – vjeruje Klabot.
09.09.2011. u 14:05h BratCroat je napisao/la: Nikaj originalno, znak je kopiran od američkih padobranskih specialaca, a moto od marinaca. Rvati samo kopiraju, nikaj nemamo originalnoga pa ni povijest i to smo preuzeli od Slovenaca. ================================================================ Posebno me ova zadnja opaskaa fascinira O POVIJEST SMO PREUZELI OD SLOVENACA. Ja sam ti ovak pomalo priglupi Hrvat onak zasljepljen nacionalizmom i malo znam o povijesti , ali daj mi molim te reci nesto o Slovenskoj povjesti , osim Karantanije niceg se ne mogu sjetiti do 1918, o kojoj ti to povjesti pricas , a Karantanija i ne nosi ime Slovenije. Dakle objasni malo povjesne smjernice primitivnom balkancu i nacionalistu, mislim meni.