Kroz zelene vinograde i maslinike Kaštelanskog polja, uz pitoreskne uvale i lučice Omiške rivijere, kroz borove šumice Makarskog primorja, zasječena u Biokovo visoko nad morem i krivudava uz Neretvanski kanal i dubrovačke otoke, 30. svibnja 1965. zablistala je na suncu nova, upravo dovršena posljednja asfaltna traka.
Tim je činom u promet puštena Jadranska magistrala, koja ide duž istočne jadranske obale, od Trsta preko Pule, Rijeke, Zadra, Splita, Ploča i Dubrovnika do Ulcinja, u ukupnoj duljini od 1006 km, od čega 818 km prolazi kroz Hrvatsku, od Plovanije do Debelog brijega. Na terenu, skupa s graditeljima, bio je i Večernji list.
Kako se gradila Jadranska magistrala
Zbog zategnutih odnosa sa SSSR-om, SAD je financirao gradnju prometnice u komunističkoj Jugoslaviji
Sagrađeni su deseci mostova, a onaj preko Bistrine kod Stona oborio je i svjetski rekord - 482 metra dug most izgrađen za samo deset mjeseci
Komentara 6
Kaže se komunjarska Jugoslavija jer su oni bili daleko od komunizma.
BJ
Da nije SAD-a ne bi ni bilo bivše Krepaline. Njihova je i škola narodnog zdravlja, Imunološki i tako u beskraj. Ili oni ili samodoprinosi
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
Otvori KEKS Pay
Ma nije moguće! Juga je sve sama radila i gradila i time se danas hvale njeni neutješni pristaše.