Porezna uprava pokrenut će ovršni postupak nad 570.000 građana koji se nisu nagodili o obročnoj otplati duga. Poreznici će ovrhama pokušati doći do deset milijardi kuna potraživanja, a nagodbama je riješeno je 2,7 milijardi kuna duga.
Podsjetimo, Vlada je na početku godine predložila zakon po kojemu će građanima otpisati kamate na porezni dug na sličan način na koji je otpisala tvrtkama. Na početku kolovoza istekao je ponuđeni rok za nagodbu, a Porezna uprava navodi da su zaprimili 31.000 zahtjeva za reprogram, što je samo pet posto od ukupnog broja dužnika.
Njima će se otpisati kamate i odobriti otplata glavnice idućih tri do pet godina.
– Nad poreznim obveznicima koji nisu podnijeli zahtjev za plaćanje poreznog duga u roku provest će se ovršni postupak – kažu u Poreznoj upravi.
Blokirano novih 20.000
Prema zakonu ovrha se prvo provodi nad novčanim sredstvima dužnika, a ako ovaj nema prihode, tada se dug može naplatiti i iz imovine. Porezna uprava ne navodi kojim će tempom pokretati ovršne postupke, a na početku godine objavili su da se u evidencijama porezne uprave nalazi 600.000 građana koji državi duguju 12,8 milijardi duga. Većina duga neplaćeni su porezi i doprinosi za bivše obrte, poljoprivredna osiguranja te druge samostalne profesije. Unutar duga sedam milijardi kuna je glavnica, a ostatak kamate, jer se pokazalo da je riječ o dugovima koji su se skupljali posljednjih desetak godina. Na poziv za nagodbu pozitivno je odgovorilo samo pet posto dužnika, ali zacijelo je riječ o velikim dužnicima jer bi se nagodbama trebala zatvoriti petina ukupnog duga fizičkih osoba – 2,7 milijardi kuna.
Kamate u toj svoti sudjeluju s milijardu kuna, a ostalo je glavnica. Manji dio dužnika dug je platio u cijelosti, pa je po toj stavci u proračun sjelo 18,3 milijuna kuna. Preostalih 1,7 milijardi kuna trebalo bi stizati tri do pet godina, ako se ne pokaže da su ljudi ušli u nagodbu samo da kupe vrijeme.
Poreznici navode da su najviše zahtjeva predale fizičke osobe koje su prestale s obavljanjem registrirane djelatnosti, njih nešto više od 16.000. Slijede fizičke osobe, njih 10.500, te osobe u djelatnosti poljoprivrede i ribarstva, njih 3700. Većina zahtjeva stigla je iz Zagreba, Splita i Koprivnice.
Industrija prisilne naplate duga radi najbolje od svih jer je od početka godine Fina blokirala 20.000 novih dužnika, a ukupan iznos duga povećao se za nepune tri milijarde kuna i do kraja srpnja narastao je na 20,82 milijarde kuna. Većinom su to dugovi građana bankama, telekomima i drugim tvrtkama, a sada će im se priključiti i država naplatom poreznog duga teškog deset milijardi kuna.
Ovršni zakon
– Otpis bi bio politički riskantan potez jer je takva odluka uvijek nepravedna prema onima koji plaćaju dug, tako da je ovrha logičan slijed. Država samo postupa po zakonu – kaže odvjetnik Božo Kelava, koji i sam zastupa puno dužnika.
Mnogi među njima nadaju se zastari, no on upozorava kako ne treba imati iluzije da se problem može riješiti zastarom koja, kada je riječ o porezu, nastupa tek deset godina od pravomoćnosti rješenja o ovrsi. Kelava kaže da ima tvrtki i njihovih odvjetnika, pogotovo među telekomima, koji na vrijeme pokrenu ovršne postupke i, kada dobiju rješenja, godinama ih svjesno drže u ladicama i ciljano puštaju na naplatu u Finu tek uoči isteka roka zastare.
– Mislim da to čine jer je zatezna kamata 15 posto godišnje, a toliku kamatu ne bi zaradili ni u jednom legalnom biznisu – kaže Kelava.
Ministarstvo pravosuđa najavilo je da će ovog ljeta pokrenuti javnu raspravu o izmjenama Ovršnog zakona, ali prijedloga zakonskih promjena još nema. Igor Vujović, tajnik društva Potrošač, kaže da bi za dužnike poboljšanje bilo već i u tome da ih se unaprijed obavijesti o dospijeću ovrhe i omogući otvaranje zaštićenog računa. Sad im Fina i banke blokiraju cijelu plaću pa im ništa ne ostane za život.
>>Pod ovrhom 50.000 obrtnika, predlažu bolji model zaštite
