U prepunoj zagrebačkoj dvorani Lisinski izvedena je “Diva Grabovčeva”, prva opera Hrvata iz BiH. Glazbeno-scenska drama dočarava herojstvo djevojke katolkinje koja je u 17. stoljeću živjela u Rami za vrijeme turske vladavine. Ubijena je zbog toga što je odbila udati se za turskog bega (Tahira). Pokopana je na Vran-planini, a njezin je grob od tada do danas mjesto hodočašća. Divin život i mučenička smrt inspiracija su mladim djevojkama, vjernicima, ali i umjetnicima. Kuzma Kovačić izradio joj je spomenik, napisane su mnoge pjesme, izvedene drame. Puno je simbolike stalo u jednu glazbeno-scensku priču. Stihove je napisao fra Ante Marić, a uglazbio ih don Dragan Filipović.
Za Hercegovinu opterećenu nesporazumima između franjevaca i “popova” ovo je svakako po(r)uka kako trebaju surađivati braća. Više od stotinu mostarskih studenata, koji interpretiraju operu i nose solističke dionice, pokazalo je kako kao amateri mogu s nekoliko profesionalaca pjevati za divljenje. Redateljica iz Zagreba izvrsno je ukomponirala mostarske pjevače s Dubrovačkim simfonijskim orkestrom. A “hercegovačkoj operi” u Lisinskom potpora su u bili Zagreb i Udruga bosanskih Hrvata “Prsten”. Diva je personifikacija progona i poniženja koje doživljava hrvatski narod. Bježao je pred mnogim vojskama i vlastima samo zato što je malobrojniji. Iz Divine Rame narod je u 17. stoljeću izbjegao pred Turcima u Cetinsku krajinu i ponio sa sobom sliku Gospe od Milosti, čudotvorne Gospe - Sinjske. Ramci su svoj kraj morali napustiti i zbog komunističkog smišljenog pretvaranja pitome doline u umjetno jezero. Platili su krvavu cijenu i u Domovinskom ratu. Ramci, poput brojnih Hrvata iz BiH, razasuti su posvuda po svijetu. Veliki broj ih je u Zagrebu. Oni su ponajviše “dočekali” Divu.
Šteta što dvoranu nisu ispunili samo Zagrepčani. Osobito oni koji imaju predrasude. Uvjerili bi se kakvim su umjetničkim ukrasom i Hercegovci obogatili Lisinski. Vidjeli bi kako, uz gangu, znaju pjevati ozbiljnu glazbu, kako s entuzijazmom i gotovo bez novca prave poučnu dramu, kako nisu zatvoreni samo u sebe, već su operu realizirali sa sunarodnjacima... I kako su hrvatsku patnju i žrtvu prikazali očišćenu od mržnje prema neprijateljima.
Hrvati danas proživljavaju kolektivnu agoniju Dive Grabovčeve. Gurnuti su u prisilan brak u kojem se partneri ponašaju poput Tahir-begova. Određuju prava, sami tuže i sude, dovode braću po vjeri na njihovu zemlju...
Mnogi poput Ramske Sinjske Gospe i Dive danas zbog neravnopravnosti odlaze sa svoje zemlje. Posljednjih desetljeća mnogi su i ubijeni samo zato što su katolici. Zato dolazak Dive u Zagreb nije bio njezin posjet inozemstvu. Došla je među svoje, kazati im: ja sam umrla za vjeru i slobodu, a vi danas jedino hrvatskim zajedništvom možete obraniti našu zemlju krvlju natopljenu u BiH. Tko je god u prekrasnoj subotnjoj noći bio u Lisinskom može reći: ima nade. “Dive”, sretan vam povratak u domovinu!
>> Tisućljetna tradicija tetoviranja bosanskih Hrvatica
>> Prlić: Herceg-Bosna je nastala kada je kolabirala država BiH
