Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 135
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
NOVA STUDIJA

Zašto su pretili više na udaru COVID-19?

Zagreb: Liječnica  i sestra koje  gotovo dvije godine rade na Covid odjelu
Foto: Emica Elvedji/PIXSELL
1/3
14.12.2021.
u 15:25

Nova studija otkriva razloge zbog kojih ljudi s prekomjernom tjelesnom težinom mogu imati povećan rizik od teškog oblika bolesti i dugotrajnog COVIDA19, odnosno postkoronskih poremećaja

Činjenica da se rizik od teškog oblika bolesti COVID-19, odnosno od postkoronskih problema značajno povećava kod osoba s prekomjernom tjelesnom težinom, tj. pretilih ljudi nije ništa novo. S jedne strane, to je zbog lošijeg tjelesnog stanja, većeg broja popratnih bolesti ili mehaničkih problema s disanjem.

Ali to nije sve: prema jednoj novoj studiji koja još nije znanstveno verificirana, čini se da koronavirus izravno inficira masne stanice. Štoviše, u teškim slučajevima COVIDA19 izravno dolazi do upale u masnim stanicama, prenosi Deutsche Welle

"Podaci iz naše studije sugeriraju da infekcija masnog tkiva i povezani upalni odgovor mogu biti jedan od razloga zbog kojih pretili ljudi imaju tako ozbiljan tijek bolesti kada su zaraženi virusom SARS-CoV-2", kaže Catherine Blish, profesorica na Sveučilišnom medicinskom centru Stanford i glavna autorica studije.

Te spoznaje zapravo i nisu sasvim nove, jer se čini da se i drugi patogeni poput virusa gripe vole „ugnijezditi" u tjelesnu masnoću. ACE2 receptori služe kao ulazna vrata za prodiranje novog koronavirusa SARS CoV-2 u stanice. A oni se javljaju u masnim stanicama u većoj koncentraciji nego u drugim stanicama, čak i većoj nego u plućnom tkivu.

Blish i njezin tim pregledali su masne stanice pacijenata koji su umrli od posljedica COVIDA19. Pokazalo se da koronavirus vrlo učinkovito koristi masne stanice kao rezervoar za „skrivanje” - i time nadmudri naš imunološki sustav.

Povećan rizik od postkoronskih poremećaja

A mast u ljudskom tijelu nije ograničena samo na ona mjesta koja vidimo na prvi pogled – ona predstavlja okruženje u kojem se nalaze i brojni unutarnji organi. Istraživači su otkrili da inficiranje masnih stanica virusom SARS-CoV-2 aktivira svojevrsnu upalnu kaskadu. Počevši od masnoće, može se proširiti i na druge unutarnje organe - i to kroz duži tijek vremena.

Budući da se na taj način prenosi na cijelo tijelo, to, prema nalazima ove studije, može povećati rizik da će pacijenti patiti od postkoronskih simptoma COVIDA i mjesecima nakon što se oporave od prve infekcije.

"Ako masne stanice predstavljaju rezervoar za virusne infekcije, pretilost može pridonijeti ne samo teškoj akutnoj bolesti, već i dugotrajnom COVID-sindromu", navodi se u studiji.

Budući da su ljudi s prekomjernom tjelesnom težinom i pretili pod povećanim rizikom od teške bolesti i dugotrajnog COVIDA, to bi također moglo utjecati na strategiju cijepljenja i metode liječenja, budući da tjelesna masnoća još nije uzeta u obzir u postojećim tretmanima bolestima COVID-19.

Moguće metode liječenja dugotrajnog COVID-a

Istraživači su otkrili da virus i u masnim stanicama reagira na antivirusnu terapiju (s remdesivirom). Osim toga, mogli bi se testirati ciljani lijekovi koji smanjuju upalu u masnom tkivu. Istraživači sugeriraju da bi salicilati mogli preuzeti ovaj zadatak. Najpoznatiji predstavnik salicilata je acetilsalicilna kiselina, odnosno ASA ili aspirin. Salicilati imaju analgetska i protuupalna svojstva, smanjuju temperaturu i sprječavaju stvaranje ugrušaka u krvi.

Na temelju novih rezultata istraživanja također se mora raspravljati o tome spadaju li u rizične skupine i osobe s prekomjernom tjelesnom težinom i pretile osobe, te im se u skladu s tim mora dati prioritet, primjerice kod cijepljenja.

Uznemirujuća pretilost

Od početka pandemije su neke studije pokazale da su mnogi pacijenti iż skupine najteže oboljelih od COVIDA-19 bili pretili. Prva meta-analiza objavljena je u kolovozu 2020. - za nju su istraživači iz cijelog svijeta prikupili podatke 399.000 pacijenata. To je pokazalo da je kod pretilih s korona-infekcijom za 113% veća vjerojatnost da će završiti u bolnici, 74% veća vjerojatnost da će završiti na intenzivnoj njezi i 48% veća vjerojatnost da će umrijeti od COVIDA-19.

Kod tih osoba se mnogi čimbenici često „spajaju” u ozbiljnu bolest. Tako recimo trbušna masnoća pritišće dijafragmu, koja zauzvrat pritišće pluća. Time se ograničava protok zraka, smanjuje se volumen pluća.

Dodatni faktori

Osim toga, osobe s prekomjernom tjelesnom težinom često imaju oslabljen imunološki sustav, kronične upale i povećanu sklonost trombozi. To može postati rizik u slučaju korone ako se male žile i kapilari u plućima začepe ugrušcima krvi.

Osim toga, kod pretilih osoba vrlo su česti i povišeni krvni tlak, bolesti srca i pluća te dijabetes. Sve su to dodatni faktori koji mogu pogoršati tijek bolesti.

Osobe s prekomjernom tjelesnom težinom trebale bi se stoga posebno zaštititi od infekcije. Jer za sada postoji vrlo malo podataka o tome kako liječiti pretile pacijente s COVIDOM-19, između ostalog i zbog toga što su ti ljudi često isključeni iz kliničkih studija. S obzirom na rezultate ovih istraživanja, bilo bi dobro uključiti ljude s visokim indeksom tjelesne mase (Body-Mass-Index, BMI) u buduća istraživanja COVIDA-19.

>> VIDEO Kreće cijepljenje djece od 5 do 11 godina: Po čemu se razlikuje od cjepiva za odrasle

Komentara 5

DU
Deleted user
15:59 14.12.2021.

Tek sada mi je postalo jasno zašto je hrana zadnjih mjeseci toliko poskupjeli! To nije ništa drugo doli briga za naše zdravlje!

Avatar BitceSveOK
BitceSveOK
15:35 14.12.2021.

Bilo bi zanimljivo vidjeti statistiku s udjelom pretilih u hospitalizaciji i smrti. No, možda bi tada netko opravdano zaključio da se mršavi ne trebaju cijepiti. E to je već protuustavna segregacija po težini mudro bi poentirao bucko Vili.

Avatar Virus_1984
Virus_1984
15:37 14.12.2021.

Čitaš li ovo, ministre zdravstva?

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije