Ministarstvo zabranilo branje ove biljke na otocima!

A kaj je sa bunikom?

Hvala dragom Bogu da su to zabranili. Još samo neka se i provede u djelo. Kod nas su ovo proljeće počupali sve, sve, sve na što su naišli. Postoji regulativa kako se to bilje bere: koliko daleko od korijena see sječe, koliko kila po osobi, na kojem području, itd. Došle su kombijima hrpe cigića i počupali iz korijena sve na što su naišli. Uništili prirodu u jednoj sezoni. I što sad?

HUP-Udruga poslodavaca voditelja projekata u razvoju nekretnina (developeri): Pravna nesigurnost onemogućava investiranje u Hrvatsku 09.04.2013. Nepovoljna investicijska klima predstavlja već duže vrijeme „uteg“ gospodarskom razvoju. Ono što se nameće kao glavni problem u osiguranju poduzetničke klime zasigurno je pravna nesigurnostnost prilikom investiranja, u jednakoj mjeri stranim i domaćim investitorima. U prilog tome govori slučaj investicijskog projekta o kojem će se odlučivati na referendumskom izjašnjavanju čime se dodatno povećava neizvjesnost investicijskih projekata. Ovaj pojedinačni slučaj zasigurno je presedan, no nikako ne bi smio postati praksa. Investitori u želji da realiziraju svoje projekte moraju izrijekom poštivati i slijediti zakonom propisanu proceduru te uvažavati konačna, temeljem zakona donesena rješenja, no jednako tako, svim investitorima koji poštuju zakonske procedure i rješenja nužno je omogućiti realizaciju investicije. HUP-Udruga poslodavaca voditelja projekata u razvoju nekretnina (developeri) uvijek je podržavala i potiče argumentiranu javnu raspravu o održivom razvoju i smjerovima razvoja u lokalnoj zajednici i u društvu u cjelini. Referendum kao ustavno pravo odlučivanja legitimna je metoda artikuliranja stajališta većine ukoliko se na referendumu definira i postavi jednoznačno pitanje i ukoliko je šira javnost upoznata sa stavovima obiju strana koje zastupaju oprečna stajališta na refrendumu. Pravo na referendum o svim izmjenama planova koji definiraju prostor u lokalnoj zajednici, građani i udruge građana trebali bi koristiti unutar postojeće zakonske procedure i predviđenih rokova za donošenje izmjena tih planova. Ustavno jamstvo vlasništva jamči integritet vlasništva te slijedom toga i prostornu namjenu vlasništva koja se ne može mijenjati nakon što su propisanim postupcim izrađeni, raspravljeni i donešeni prostorni planovi. Naknadne akcije u kojima bi se jednostranim odlukama vlasti ili referendumom ukidali pozitivni propisi i time nastalo retroaktivno djelovanje koje bi dovelo u ekonomski nepovoljniji položaj investiciju, stavljanjem van snage važećih odredbi prostornih planova, smanjenjem mogućnosti raspolaganja prostorom ili mijenjanjem namjene, neizbježno dovode do narušavanja pravne sigurnosti investiranja i poslovanja. Derogiranje zakonskih i podzakonskih akata, pravilnika i prostorno planske dokumentacije referendumom jednostavno ne smije postati praksa. Želimo li potaknuti investicije u Hrvatskoj, a to je preduvjet osiguravanja temelja za gospodarski oporavak i općenito ukupni razvoj društva, investitorima moramo zajamčiti prije svega pravnu sigurnost ulaganja. Bez pravne sigurnosti u poslovanju investicije će nas i dalje zaobilaziti, a slabljenje investicijskog rejtinga zemlje neminovno će se odraziti na trendove razvoja i to u negativnom smjeru. Pravna nesigurnost (p)ostaje najveća zapreka direktnim stranim ali i domaćim ulaganjima, stvaranju novih radnih mjesta, povećanju poreznih prihoda državi te razvoju potencijala lokalnih zajednica. U HUP-u smatramo da ovaj gospodarski trenutak upravo zahtjeva promjenu u tom smislu, na način da se osigura pravna sigurnost investicijskom ulaganju, kako bismo Hrvatsku učinili zemljom poželjnom za nova ulaganja, omogućili veću zapošljivost naših građana i potaknuli gospodarski razvoj. Denis Čupić predsjednik HUP-Udruge poslodavaca voditelja projekata u razvoju nekretnina (developeri) prethodna novost Vijesti sljedeća novost Najave događanja Vijesti HUP TREND HUP NOVOSTI DAN PODUZETNIKA 2014. SAMIT100

HUP-Udruga poslodavaca voditelja projekata u razvoju nekretnina (developeri): Pravna nesigurnost onemogućava investiranje u Hrvatsku 09.04.2013. Nepovoljna investicijska klima predstavlja već duže vrijeme „uteg“ gospodarskom razvoju. Ono što se nameće kao glavni problem u osiguranju poduzetničke klime zasigurno je pravna nesigurnostnost prilikom investiranja, u jednakoj mjeri stranim i domaćim investitorima. U prilog tome govori slučaj investicijskog projekta o kojem će se odlučivati na referendumskom izjašnjavanju čime se dodatno povećava neizvjesnost investicijskih projekata. Ovaj pojedinačni slučaj zasigurno je presedan, no nikako ne bi smio postati praksa. Investitori u želji da realiziraju svoje projekte moraju izrijekom poštivati i slijediti zakonom propisanu proceduru te uvažavati konačna, temeljem zakona donesena rješenja, no jednako tako, svim investitorima koji poštuju zakonske procedure i rješenja nužno je omogućiti realizaciju investicije. HUP-Udruga poslodavaca voditelja projekata u razvoju nekretnina (developeri) uvijek je podržavala i potiče argumentiranu javnu raspravu o održivom razvoju i smjerovima razvoja u lokalnoj zajednici i u društvu u cjelini. Referendum kao ustavno pravo odlučivanja legitimna je metoda artikuliranja stajališta većine ukoliko se na referendumu definira i postavi jednoznačno pitanje i ukoliko je šira javnost upoznata sa stavovima obiju strana koje zastupaju oprečna stajališta na refrendumu. Pravo na referendum o svim izmjenama planova koji definiraju prostor u lokalnoj zajednici, građani i udruge građana trebali bi koristiti unutar postojeće zakonske procedure i predviđenih rokova za donošenje izmjena tih planova. Ustavno jamstvo vlasništva jamči integritet vlasništva te slijedom toga i prostornu namjenu vlasništva koja se ne može mijenjati nakon što su propisanim postupcim izrađeni, raspravljeni i donešeni prostorni planovi. Naknadne akcije u kojima bi se jednostranim odlukama vlasti ili referendumom ukidali pozitivni propisi i time nastalo retroaktivno djelovanje koje bi dovelo u ekonomski nepovoljniji položaj investiciju, stavljanjem van snage važećih odredbi prostornih planova, smanjenjem mogućnosti raspolaganja prostorom ili mijenjanjem namjene, neizbježno dovode do narušavanja pravne sigurnosti investiranja i poslovanja. Derogiranje zakonskih i podzakonskih akata, pravilnika i prostorno planske dokumentacije referendumom jednostavno ne smije postati praksa. Želimo li potaknuti investicije u Hrvatskoj, a to je preduvjet osiguravanja temelja za gospodarski oporavak i općenito ukupni razvoj društva, investitorima moramo zajamčiti prije svega pravnu sigurnost ulaganja. Bez pravne sigurnosti u poslovanju investicije će nas i dalje zaobilaziti, a slabljenje investicijskog rejtinga zemlje neminovno će se odraziti na trendove razvoja i to u negativnom smjeru. Pravna nesigurnost (p)ostaje najveća zapreka direktnim stranim ali i domaćim ulaganjima, stvaranju novih radnih mjesta, povećanju poreznih prihoda državi te razvoju potencijala lokalnih zajednica. U HUP-u smatramo da ovaj gospodarski trenutak upravo zahtjeva promjenu u tom smislu, na način da se osigura pravna sigurnost investicijskom ulaganju, kako bismo Hrvatsku učinili zemljom poželjnom za nova ulaganja, omogućili veću zapošljivost naših građana i potaknuli gospodarski razvoj. Denis Čupić predsjednik HUP-Udruge poslodavaca voditelja projekata u razvoju nekretnina (developeri) prethodna novost Vijesti sljedeća novost Najave događanja Vijesti HUP TREND HUP NOVOSTI DAN PODUZETNIKA 2014. SAMIT100

Uprave za zaštitu prirode. Šumarija: Sve legalno O problematici berbe smilja koja, prema svemu sudeći, protekom vremena diže sve više prašine na otoku Krku, ali i drugim otocima poput Raba i Paga upitali smo jučer dr. sc. Petra Vrgoča, upraviteljatelja Šumarije Krk koji u svemu ne vidi nikakvih problema. – Što više, berba smilja koja se provodi na državnom zemljištu kojim na Krku upravljamo u ovom je trenutku jedini legalni vid eksploatacije tog područja, ističe Vrgoč dodajući kako su se otočni šumari proteklih godina javnim pozivima obraćali ovčarima ali i svim drugima koji bi mogli imati interes u korištenju tih zemljišta nudeći im ga u najam. Međutim, odziva nije bilo. Istina, javila su nam se dva pčelara i njihovi su zahtjevi u postupku dok su svi drugi, i ovčari i pčelari, naše pozive potpuno ignorirali. Dakle, zemljište je u vlasništvu Republike Hrvatske, njime upravljaju Hrvatske šume, berači smilja imaju odobrenja nadležnih državna tijela, a otkupljivači su sklopili ugovore s Hrvatskim šumama. Oni koji dižu glas u principu nemaju nikakav temelj polaganja prava na upravljanje tim područjem, a oni koji beru, taj posao obavljaju sasvim legalno, naglašava Vrgoč dodajući da ostavlja mogućnost da pokoji berač greškom zađe i u privatno zemljište. To ipak ponajprije moraju kontrolirati vlasnici kao što svatko od nas treba skrbiti o vlastitoj imovini, rezolutan je čelnik Šumarije. O tome tko i da li uopće kontrolira tehniku branja ili »čupanja« smilja i drugog bilja nažalost nismo doznali ništa.

gospodo.mi sa otoka Visa i vjerjatno sa mnogih drugih otoka na Jadranu sto da činimo?? 25.000 Hrvata je u San Pedru u Kalifotniji.Točnije rečeno Višana.Oni gospodo ne plaćaju poreze za svoje stare napuštene kuće. Mnoge su bez krova, bez ikakvihh unutrašnjih zidova i tako to stoji i cijelo jedno stolječe . Svaka kuća ima po mnogo suvlasnika i svi su u USA. Mnogi mladi parovi i ljudi nemaju prostor za život,a oni imaju po par vila i dobre mirovine u Americi. Sada kalkuliraju o skupim prodajama naše zemlje strancima. Zašto se ne uredi zakonom pravo da osobbe koje ne plaćaju porez ne mogu biti u posjedu date nekretnine?? Ja jesam za strana ulaganja, ali zemlju našu treba dati našim ljudima,a ne je prodavati strancima koji nas omalovažavaju jer smo siromasi. Ako mi društvo dade na uporabu zapuštenu parcelu ja ću naci investitorkoji će mi pomoći u izgradnji apartmanskog naseljaili sadnjunmaslina i slično

Gospodo,pisci donjih komentara,da li ste iz Hrvatske? Mene kao otočanku srce boli,kada gledam danima kako dolaze organizirane grupe slovenaca sa naprtnjačama i bezobrazno prolaze pored mene kao da su tobože došli gledati moj prekrasan otok Vis i modri Jadran! A A mirišu na ruzmarin.lavandu i sve ostalo što im dodje pod njihove licemjerne ruke.

Odluka donesena bez znanja firmi koje žive od toga,zapošljavaju petstotinjak ljudi direktno,plaćaju poreze i obaveze državi,milijunske naknade šumarijama a od berbe živi desetak tisuća obitelji. A još žalosnije je što smilje ne pasu ni koze ni ovce ni krave,niti medii pa ni pčele nemaju koristi od toga. Ova vlast ne zna ništa nego uništiti sve što je dobro. Sad bi trebali svi na Jelačić plac sa srpovima

Šumarija: Sve legalno O problematici berbe smilja koja, prema svemu sudeći, protekom vremena diže sve više prašine na otoku Krku, ali i drugim otocima poput Raba i Paga upitali smo jučer dr. sc. Petra Vrgoča, upravitelja Šumarije Krk koji ui u svemu ne vidi nikakvih problema. – Što više, berba smilja koja se provodi na državnom zemljištu kojim na Krku upravljamo u ovom je trenutku jedini legalni vid eksploatacije tog područja, ističe Vrgoč dodajući kako su se otočni šumari proteklih godina javnim pozivima obraćali ovčarima ali i svim drugima koji bi mogli imati interes u korištenju tih zemljišta nudeći im ga u najam. Međutim, odziva nije bilo. Istina, javila su nam se dva pčelara i njihovi su zahtjevi u postupku dok su svi drugi, i ovčari i pčelari, naše pozive potpuno ignorirali. Dakle, zemljište je u vlasništvu Republike Hrvatske, njime upravljaju Hrvatske šume, berači smilja imaju odobrenja nadležnih državna tijela, a otkupljivači su sklopili ugovore s Hrvatskim šumama. Oni koji dižu glas u principu nemaju nikakav temelj polaganja prava na upravljanje tim područjem, a oni koji beru, taj posao obavljaju sasvim legalno, naglašava Vrgoč dodajući da ostavlja mogućnost da pokoji berač greškom zađe i u privatno zemljište. To ipak ponajprije moraju kontrolirati vlasnici kao što svatko od nas treba skrbiti o vlastitoj imovini, rezolutan je čelnik Šumarije. O tome tko i da li uopće kontrolira tehniku branja ili »čupanja« smilja i drugog bilja nažalost nismo doznali ništa.

Država hoće pare za samoniklo bilje !