Odbor za Ustav predložio Saboru da od Vlade zatraži da provjeri broj potpisa

Pupovca ne treba komentirati.. pazite sto vam sad kazem ,on ce sam sebe zaokruzit na listi za EU parlament,eko , a nece dobit ni 1% od ukupnih glasova sa liste i onda ce mo mu mi biti krivi,taj je toliko beszskrupolozan da ce se zalit EK da ga se diskriminira jel ga nitko nije osim njega samog zaokruzio,a on ko maksim po diviziji udara po nama i Hrvatskoj. :-)

Nitko nije protiv ćirilice nego protiv slobodne interpretacije zakona tj. silovanja zakona i nametanja ćirilice s ciljem uznemiravanja i destabilizacije.

Podvala. Ne radi se o građanskoj inicijativi raspisivanje referenduma protiv ćirilice. Radi se o inicijativi s ciljem spriječavanja silovanja i nametanja ćirilice i općenito manjinskog jezika i pisma u slučajevima kada se s time ne slaže većina građana lokalne samouprave. . . . . . . . No ako se većina građana slaže predložene promjene ne spriječavaju ubođenje ćitilice i manjinskog pisma i jezika bez obzira na postotak manjinskog stanovništva u jedinicama lokalne samouprave u kojima manjine čine manje od polovice stanovništva. . . . . . . Dakle, promjenama bi se jamčila upotreba pisma i jezika tamo gdje je nacionalna manjina lokalno u većini, ali se ničim ne spriječavaju i drugaćija riješenja (primjer Istre). Tamo gdje je manjina lokalno u manjiniih treba postići dogovor o tom pitanju.

Koji genijalci sjede u Saboru: umjesto da prvo ocijene ustavnost referendumskog pitanja, pa onda ukoliko je u skladu s Ustavom , provjere potpies, oni idu obratnim redoslijedom! Što ako nekakva mašinerija ubije dane rada na provjeri, a Ustavni sud ocijeni referendumsko pitanje nelegitimnim?

Pupovac lamentira o jednom "proustaškom " portalu, pa se postavlja pitanje čita li on uopće svoj, pardon SNV, kroatofobni pročetnički tjednik Novosti , koji je k tomu financiran proračunskim novcem RH.

Kakvim se mi glupostima zabavljamo... sjest i plakat :-(

U brojnim europskim državama većinski narodi i nacionalne manjine činili su i čine brojne međusobne ustupke i kompromise, dolazeći do određenih modela suživota. Ni većinski narodi niti nacionalne manjine nisu olako pristajali na kompromise i ustupke. Oni su uglavnom bili rezultat vanjskog pritiska, a vrlo rijetko rezultat vlastite spremnosti na ustupke. S obzirom na stav prema manjinama europske države mogu se podijeliti u tri skupine. U prvoj skupini su države koje zastupaju ustavni princip jedinstvene nacije i ne priznaju svojim građanima nikakvo drugo etničko porijeklo, osim pripadanja jedin¬stvenoj naciji. Karakteristični primjeri su Francuska i Bugarska. One ne priznaju kategoriju nacionalne manjine i njihov je službeni stav da na njihovim teritoriji¬ma ne postoje nacionalne manjine. U drugoj skupini su države koje svoje etničke zajednice ne dijele na većinske i manjinske, te i one stoga nemaju kategoriju nacionalnih manjina. Tako, ove države nemaju kategoriju nacionalne manjine, već građane koji govore različitim jezicima, zbog čega im se najprije omogućava korištenje njihova jezika i na taj način osigurava nediskriminacija. Takve su primjerice skandinavske države. Treću skupinu država čine one koje poznaju pojam većinskog naroda i kategoriju nacionalne manjine, bez obzira na to kako je oni službeno nazivali. U ovu se skupinu ubraja velik dio država u tranziciji, ali i pojedine države EU kao što je Austrija. ZAKLJUČAK Političko predstavljanje nacionalnih manjina može se ostvarivati na državnoj razini. U većini slučajeva za nacionalne manjine značajnije je političko predstavljanje na lokalnoj razini gdje ostvaruju najveći broj manjinskih prava. Veliki broj nacionalnih manjina u mnogim državama i živi na jednom, manjem teritoriju države. Političko predstavljanje nacionalnih manjina doprinos je značajnijem sudjelovanju u odlučivanju unutar najvišega predstavničkog tijela zemlje, bez obzira na to što ono po broju zastupnika i njihovom utjecaju na državnu politiku, ima više simboličan karakter.

sramotno je i tuzno da drustvo smanjuje prava svim manjinama zbog samo jedne isto tako je sramotno skrivati se iza europskih prosjeka sramotno je i da oni koji su zapravo sve zakuhali(hdz) danas podgrijavaju situaciju

Normalno je da se potpisi provjeravaju, to je trebalo već učiniti. Drugo je pitanje što prije provjere potpisa treba utvrditi ustavnost referendumskog pitanja. Naime, ako se neko pitanje odnosi na promjenu stanja koje bi bilo protivno ustavnim odredbama, ono ne može dobiti suglasnost za održavanje referendum. PRVO je, znači, trebalo propitati sukladnost sUstavom referendumskog pitanja, a potom provjeriti potpies I raspisati/ ne raspisati referendum. A pitanje upotrebe jezika nacionalnih manjina riješeno je Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina. Točka.