– Iako se svi, kada čuju za legalizaciju bespravno sagrađenih objekata, koncentriraju na more i ljude koji očito imaju više novca te više zagađuju prostor, daleko je veći problem rješavanje nelegalnih poljoprivrednih objekata – upozorio je danas u Osijeku ministar graditeljstva Ivan Vrdoljak na prvoj javnoj raspravi o izmjenama i dopunama Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama.
Naime, čak 90 posto poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj obavlja se u objektima koji nisu legalizirani. Stoga vlasnici poljoprivrednih gospodarstava ne mogu konkurirati pretpristupnim fondovima EU niti povlačenjem novca iz njih podizati standard gospodarstva.
– Iskorišteno je tek dva posto novca iz programa IPARD, a do 2020. u drugom stupu potpora godišnje će na raspolaganju biti 33 milijuna eura. Do tog novca naši poljoprivrednici ne mogu ako nemaju legalizirane objekte – upozorila je i pomoćnica ministra poljoprivrede Vesna Gantner Kuterovac. Prema prijedlogu izmjena i dopuna, koje će proći još 10 javnih rasprava diljem Hrvatske, a krajem svibnja biti na Vladi, obavit će se kategorizacija objekata jer, kaže ministar, ne može se voditi istim pomoćni poljoprivredni objekt i nelegalni objekt u središtu Zagreba ili apartman 30 metara od mora.
Provođenje legalizacije poljoprivrednih objekata bit će vođeno po hitnom postupku, a za legalizaciju neće biti potrebno imati novca. Dosad se, naime, moralo platiti vodni i komunalni doprinos da bi se dobilo rješenje o izvedbenom stanju. Ministarstvo ide s prijedlogom da se za male objekte u poljoprivredi uopće ne obračunava vodni i komunalni doprinos nego samo naknada, a da se doprinosi i naknade mogu platiti na 60 rata, odnosno u sljedećih pet godina. S uplatom prve rate, vlasnik ima legalan objekt. Konkretno, osoba koja iza legalne kuće ima primjerice svinjac ili kokošinjac, odnosno tri do četiri pomoćna objekta veličine 30 do 50 kvadrata, legalizaciju će svakog objekta platiti 1000 kuna.
– Dakle, za 4000 kuna njegovo je gospodarstvo potpuno legalno. Čulo se, posebice u Dalmaciji, da se vidi da je Slavonac pisao taj zakon. No to nije slavonski nego hrvatski zakon, a selo je isto i u Slavoniji i u Zagorju i u Dalmaciji. To moramo hitno rješavati, ostalo može čekati – kazao je ministar koji je s kolegama obišao i dvije obitelji u općini Podgorač pored Našica koje također imaju bespravno sagrađene poljoprivredne objekte. Inače, samo u Osječko-baranjskoj županiji ima više od 20.000 bespravno sagrađenih poljoprivrednih objekata.
Taj ministar ide okolo pola godine i daje izjave o jeftinoj legalizaciji. Nije on taj koji o cijeni legalizacije donosi odluke, to su vlasti lokalne zajednice koji donose odluke o visini komunalnog doprinosa.