Europska komisija pod predsjedanjem Ursule von der Leyen danas je izašla s prvim brojkama i pojedinostima velikog investicijskog plana koji bi trebao pomoći Europi da se okrene totalnoj ekologizaciji i ozelenjivanju svoga gospodarstva i načina života građana. Održivi europski investicijski plan, kako glasi službeni naziv prijedloga koji će biti usvojen danas na kolegiju Komisije u Strasbourgu, predviđa da se iz europskog proračuna, ali i drugih, privatnih fondova, namakne čak tisuću milijardi eura za investiranje diljem EU u sljedećih deset godina. Riječ je o investicijama u zelene tehnologije koje pomažu borbi protiv klimatskih promjena, što je Ursula von der Leyen zacrtala kao prioritet svoje Komisije.
Minimalno iz proračuna
Prema neslužbenim brojkama iz nacrta dokumenta, u koji je uoči današnjeg usvajanja imao uvid njemački tjednik Der Spiegel, oko 485 milijardi eura trebalo bi doći iz proračuna Europske unije do 2030. godine. No, kako Višegodišnja financijska perspektiva, odnosno proračun EU za razdoblje 2021. – 2027., još nije ispregovarana, Komisijin prijedlog bit će još neko vrijeme samo to – prijedlog. Prije nego što ga sve države članice prihvate i ugrade u ispregovarani VFO, uz suglasnost Europskog parlamenta. A među državama članicama ima puno onih koji ne žele da novi trend borbe protiv klimatskih promjena “pojede” milijarde dosad namijenjene kohezijskoj ili poljoprivrednoj politici. Prema ovom prijedlogu Komisije, četvrtina ukupnog sedmogodišnjeg proračuna Unije bila bi namijenjena očuvanju okoliša i klime.
Upravo s ciljem da udobrovolji države članice koje nisu tako zagrijane za prelazak na zelene tehnologije koje im se čine preskupe i prerizične zbog gubitka radnih mjesta u tradicionalnoj industriji, Europska komisija danas izlazi i s detaljima Fonda pravedne tranzicije. Pod tranzicijom se ovdje misli na prijelaz na niskougljično gospodarstvo. Taj fond bi, prema neslužbenim informacijama Der Spiegela, trebao biti težak oko 30 do 50 milijardi eura, što je ipak niže od ranije komuniciranih 100 milijardi eura, koliko se spominjalo kad je Ursula von der Leyen u prosincu predstavljala svoj “Green Deal”, Zeleni plan, tada još bez brojki, samo s okvirnim idejama o smjeru kojim želi ići.
Ipak, i prva brojka od 485 milijardi eura, i ova druga od 30-50 milijardi eura, mogu se multiplicirati jer je u osnovi Komisijina prijedloga izdvajanje javnog novca iz proračuna EU ne u obliku bespovratnih sredstava za neke projekte, već u obliku poluge za privlačenje dodatnih sredstava iz privatnih kompanija, fondova i banaka. Javnim novcem želi se motivirati privatni sektor da se uključi u tu totalnu ekologizaciju Europske unije.
Spiegel navodi da je, primjerice, u Fondu za pravednu tranziciju samo 7,5 milijardi eura novog proračunskog novca, dok je sve ostalo zamišljeno kao privatni novac koji će se slijevati nakon što se iz proračuna EU zajamči “polog” i politička predanost ekološkim investicijama.
Pod hrvatskim vodstvom
Od tog bi fonda najviše koristi mogle imati regije i države članice u kojima se gospodarstvo oslanja na ugljen: prema pisanju Spiegela, Komisija je izračunala da postoji 108 takvih regija diljem EU. Države članice poput Poljske, Češke i Njemačke mogle bi imati najviše koristi. Poljska je, podsjetimo, na posljednjem summitu lidera EU jedina odbila podržati novi ambiciozan cilj o pretvaranju EU u klimatski neutralnu Uniju.
Zastupnici u Europskom parlamentu odmah će danas imati priliku raspravljati o Komisijinom prijedlogu i brojkama o kojima ovisi uspjeh ili neuspjeh Ursulina zelenog plana, a u srijedu glasaju o rezoluciji na tu temu.
Sve se to poklapa i s početkom hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije, zbog čega je i premijer Andrej Plenković danas pred europarlamentarcima u Strasbourgu.
