Naslovnica Vijesti Hrvatska

Vlasnicima stanova samo za ‘duševne boli’ 150.000 kn

Vlasnici stanova sa zaštićenim najmoprimcima oglasima dokazivali koliko su mogli zaraditi, a država kontrirala podacima iz poreznih prijava
26. studenoga 2016. u 17:00 19 komentara 23289 prikaza
najam poslovnih prostora
Foto: Borna Filić/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/2

Petero vlasnika četiriju stanova u Splitu u kojima su zaštićeni najmoprimci dobili su slučaj (Bego v. RH) na Europskom sudu za ljudska prava (ESLJP) i Hrvatska će im samo za neimovinsku štetu morati isplatiti ukupno 16.500 eura i 3420 eura za troškove postupka, ili ukupno oko 150.000 kuna, i to neto, oslobođeno od taksa.

Ali to nije sve. Odvjetnik Nikola Dorbić iz Šibenika koji zastupa vlasnike svih četiriju stanova tražit će ukidanje prijašnjih odluka naših sudova, naknadu sudskih troškova i pokrenuti nove postupke radi isplate razlike između tržišne i zaštićene (zakonski nametnute) najamnine. ESLJP im stoga nije dosudio i traženu materijalnu odštetu (2,1 milijun eura).

13.01.2016., Zagreb - Klinika za zenske bolesti i porode u KB Merkur.  Photo: Marko Prpic/PIXSELL Vijeće Europskog suda za ljudska prava: Češka poticanjem poroda u bolnici ne ugrožava prava rodilja Dino Molnar Samoubojstvo ili ubojstvo? Slučaj pokojnog policajca Dine Molnara završio na Europskom sudu za ljudska prava

Naši sudovi sve do Vrhovnog suda odbili su njihove zahtjeve, dok im je Ustavni sud odbacio tužbe. Bivši pučki pravobranitelj Jurica Malčić upozoravao je na to naše vlasti nakon što je ESLJP 2006. s tim problemom suočio Poljsku.

S obzirom na to da će spomenuta razlika u najamnini biti tražena od 1997. kad je naša zemlja ratificirala Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, riječ je o milijunskom iznosu s kojim će država morati obeštetiti vlasnike stanova.

Riječ je o dva stana od 60 te po jednom od 89 i 84 četvorna metra, za koja je posljednjih godina zaštićena najamnina od 160 do 385 kuna, s tim da je prijašnjih godina bila manja pa u početku za najmanji stan 90 kuna. Istodobno u istoj zgradi za jedan stan od 33 metra četvorna ugovorena je mjesečna najamnina od 2000 kuna.

Za namješteni stan od 50 metara četvornih 2250 kuna, a od 85 metara četvornih 9000 kuna. U oglasu otprije dvije godine stan s dvije sobe nuđen je za 112 eura po danu u jeku sezone i za 60 eura izvan sezone.

S nizom takvih objava dokazivano je koliko se moglo zaraditi iznajmljujući stanove na tržištu. Tim podacima predstavnici naše Vlade, dovodeći u pitanje bi li stanovi uopće mogli biti iznajmljeni i za koju cijenu, suprotstavili su podatke poreznih vlasti za stanove u blizini spornih.

Tako je za stan od 62 metra četvorna od 2010.-2014. renta bila 3800 kuna, a 2015. 5320 kuna, i to je najveći prijavljeni iznos. Dok je za stan od 56 metara četvornih 2008./9. prijavljeno tisuću kuna. Ti će argumenti očito biti suprotstavljeni u novoj parnici. Pitanje je koliko je takvih slučajeva za koje se alarm uključio na ESLJP-u prije dvije godine u povodu, također splitskog, slučaja Statileo.

>> Garsonijera nema toliko koliko ih studenata želi povoljno kupiti

Tražit ćemo isplatu razlike najamnine 
od 1997. godine

Odvjetnik Nikola Dorbić zastupao je vlasnike svih četiriju stanova: – Dobili smo ključnu bitku u vrlo složenom predmetu u kojem zasad nema sudske prakse. Iako smo ranije parnice pokrenute 2005. vodili za razdoblje od 2000., iz presude ESLJP-a, u kojoj je utvrđena povreda članka 1. Protokola 1 Europske konvencije, proizlazi kako se naknada materijalne štete može tražiti od 5. studenog 1997.

S obzirom na nepostojanje zastare, za sva četiri stana tražit ćemo naknadu otad, i to na iznos razlike između visine zaštićene i slobodno ugovorene najamnine, s tim da smo visinu potonje 2005. procijenili na 20 kuna po četvornom metru, pa ćemo vjerojatno ustrajati na tom iznosu.     

Rafting
AVANTURA NA VODI
Otkrijte gdje je najbolje ići na rafting, a gdje se krije raj za avanture u kanuu i kajaku

A1 izdvaja za Vas

  • aristip:

    Dakle na dobitku su i zaštićeni najmoprimci jer u plaćali smiješnu najamninu i vlasnici tih stanova jer će dobiti i naknadu štete i razliku u cijeni najamnine ali i odvjetnici koji će naplatiti velike troškove postupka. Jedini koji su na ... prikaži još!a gubitku su porezni obveznici koji za ništa nisu krivi a sve moraju platiti. Za ovu štetu bi trebali osobno odgovarati svojom privatnom imovinom svi oni koji su sporni zakon predlagali kao i oni koji su za njega u Saboru glasali.

  • Deleted user:

    Imaš u vlasništvu stan u kojem su tzv zaštićeni najmoprimci a zaštićeni su od toga da ti ne plaćaju stanarinu i takve ova država štiti već desetljećima. Ne možeš ih iseliti, za njima još i plaćaš pričuvu a uskoro ćeš ... prikaži još! platati i porez na nekretninu. Prestrašno! To je kao tempirana bomba, desteljećima se to zataškavalo i sad će to sve platit porezni obveznici. Puno puta već viđeno kod nas.

  • Deleted user:

    Slovenci su taj problem riješili još 1991. Zaštićenim podstanarima podijelili slobodne državne stanove i oslobodili vlasnicima njihove stanove. U Hrvatskoj se sve to desetljećima guralo pod tepih i sad sve dolazi na naplatu, treba zbrinuti nekako podstanare, obeštetiti vlasnike stanova ... prikaži još! za najamnine od 1997. naovamo, isplatiti kamate... radi se o nekoliko tisuća takvih stanova.