Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Javni dug: Oreškovićeva Vlada mora vratiti 120 milijardi kuna

Zbog kamata na javni dug proračun će biti u minusu iduće tri godine iako država neće trošiti više nego što je prikupila u proračun
12. ožujka 2016. u 14:12 134 komentara 7706 prikaza
28.01.2016., Zagreb - Novoimenovani ministri dolaze na prvu sjednicu Vlade.  Ministra financija Zdravko Maric.  Photo:
Foto: Robert Anić/PIXSELL

Ministar financija Zdravko Marić povećao je proračun sustava za praćenje javnog duga za 12 puta u odnosu na izvršenje iz 2014. pa će za potrebe sustavne brige o kretanjima javnog duga biti uloženo sedam milijuna kuna umjesto dosadašnjih 570.000 kuna. Glavnina tog povećanja ići će na nabavu sofisticiranog sustava koji bi trebao omogućiti jednostavniju kontrolu kretanja javnog duga.

Na dugu zarađuju i banke

Zaustavljanje rasta javnog duga jedan je od najvažnijih zadataka koji je pred svoju Vladu stavio premijer Tihomir Orešković, a obveze su tolike da će do kraja mandata njegova Vlada morati otplatiti više od 120 milijardi kuna. To je više od trećine ukupnog novca koji se ekonomskim aktivnostima ostvari u jednoj godini. Samo u tekućoj godini treba vratiti 28,14 milijardi kuna, a riječ je o godini kada nema velikih otplata. Samo jedna obveznica stiže na naplatu, i to ona na domaćem tržištu u iznosu od 3,5 milijardi kuna. Sve ostalo odnosi se na vraćanje kamata i kredita. Država će ove godine bankama vratiti 14,99 milijarde kuna nakon što poplaća sve kamate i glavnice. Samo za kamate u banke će poslati 1,6 milijardi kuna, što je iznos dovoljan za povišicu plaća javnih i državnih službenika. Za obveznice treba dati 8,44 milijarde kuna kamata i 3,5 milijardi kuna glavnice. Država plaća i kredite sveučilišta za koje svake godine izdvoji oko 255 milijuna kuna, što je iznos dovoljan za organiziranje prijevoza školske djece na kojima se moralo štedjeti. Samo za kamate koje će država platiti bankama i ulagačima u dug država bi svakom novorođenom djetetu u Hrvatskoj, umjesto 1000 eura, mogla pokloniti 34.000 eura, što je dovoljno za kupnju polovice stana u većini gradova i općina. Uz ove astronomske iznose otplata teško je vjerovati da država ove godine ima lagodnu situaciju te da nije opterećena vraćanjem dugova. Iduće godine bit će puno teže jer će na naplatu stići oko 38 milijardi kuna, od čega se više od 18,5 milijardi kuna odnosi na obveznice. Zbog kamata će proračun biti u minusu iako država ni ove godine ni iduće dvije neće potrošiti više nego što će uprihoditi.

Bez reformi skuplji i krediti

Ali javni dug nije tek briga političara, već negativno utječe na građane. Zbog njega visoke kamate plaćaju i građani i država. Dok se ne smanji javni dug, i građani će plaćati višestruko veće kamate od svojih europskih sugrađana. Država se zadužuje po 4 posto pa ni građanin ne može dobiti nižu kamatu. Nijemac za stambeni kredit plaća manje od 2 posto kamate. Zato može na skijanje ili ljetovati u hrvatskom hotelu jer mu je mjesečna rata naprosto jeftinija pa mu ostane više eura u kućnom budžetu. Izračun tako pokazuje da će Hrvat na 100.000 eura kredita u 30 godina platiti 195.462 eura s ratom od 543 eura svaki mjesec, dok će Nijemac otplatiti 134.870 eura, odnosno 364 eura svaki mjesec. Na godišnjoj razini to je 2148 eura, što je dovoljno za ugodan godišnji odmor. To je prava posljedica javnog duga i državne rastrošnosti pa, kad se povede sljedeća rasprava o nepotrebnosti reformi i rezanja potrošnje, svaki građanin mora razmisliti želi li zbog čuvanja radnih mjesta u javnoj upravi plaćati svoj kredit još 50 eura svaki mjesec više idućih dvadeset godina.

>> Analitičari: Proračun nije reformski. Zaokret izostao

>> Najveći gubitnici i dobitnici proračuna: Za znanost i obrazovanje 158 milijuna kn manje

ski
Veliki vodič kroz Nassfeld
Isprobajte lokalne specijalitete, zaplešite uz legendarnu Nenu i skijajte na 110 km besprijekornih staza
Grawe
PRIHVATI IZAZOV
Izazov za sve trkače koji žele pomoći drugima
  • bojuki1:

    Da još jednom demistificiram "uspjehe" bivše SDP-ove vlade, koja se hvali da je uvela red i izvela državu iz recesije. Preuzeli su državu s 155 milijardi javnog duga, predali su državu s 285 milijardi javnog duga. Sve hrvatske vlade u ... prikaži još! 21 god.dogurale su javni dug do 155 milijardi a vlada Zorana Milanovića "nabila" je skoro još toliko u samo 4 godine mandata. Ta ogromna crna rupa tj.to ogromno zaduživanje pokrila je sve neuspjehe te vlade i razlog je zašto smo taj mandat onako preplivali bez značajnijih potresa uprkos očajnom gospodarskom stanju i očajnoj i potpuno nesposobnoj vladi. Da, pred kraj mandata uz mali gospodarski rast nešto su smanjili deficit ali to je ništa u odnosu na ogromno zaduživanje i rast javnog duga koji je porastao za 130 milijardi kuna tj. s 47 na 87% BDPa. Time je sadašnja i svaka buduća vlada dovedena pred zid. Ili velike reforme i teški rezovi brzo i neodgodivo ili stiže grčki scenarij. Uključujući političku nestabilnost i svekoliku državnu depresiju. Sadašnja vlada nije se odlučila za velike reforme i teške rezove. Nažalost, oni nemaju vrijeme koje je imao i protratio njihov prethodnik. Ja da vodim vladu, od Zorana Milanovića ne bih uzeo ni stolac a ne ministre ili njihove zamjenike.

  • Manolo46:

    Bio je neki dan Nikica Valentić u Otvorenom, kad je on bio predsjednik vlade proračun od 26 do 28 milijardi kuna, dug 2 milijarde kuna, pola milijuna prognanika, 230 tisuća vojnika pod oružjem i sve to, a 1993. godine proračun ... prikaži još! je čak bio u suficitu. A onda je 2000. godine doškla detuđmanizacija i politika zaduživanja, i sad smo tu gdje jesmo. Danas je i laiku jasno da je pojam detuđmanizacija zapravo pojam koji označava politiku koja je Hrvatsku bacila na koljena, i to svjesno!

  • Avatar Glupača
    Glupača:

    Šta je uradio taj sdp. Koja je to bagra sa osmjehom.