Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Povratak na članak

Vlada odlučila: Sveučilište Sjever ide na državne jasle već od 2015.

Premijer Zoran Milanović to je na jučerašnjoj svečanoj sjednici Gradskog vijeća nagovijestio, a pomoćnik ministra kanije potvrdio
Objava 05. studenoga 2014. 2357 prikaza
Popularni
  • Popularni
  • Najstariji
  • Najnoviji
Komentara 4
  • Sinisa_Bosanac:

    Obzirom da sam bio jedan od rijetkih privilegiranih koji je imao uvid u elaborat o pretvaranju ove klijentelisticko nepotisticke tvorevine u javno "sveuciliste" i unatoc tome sto su me protuzakonito htjeli prisiliti da nigdje ne smijem pricati o procitanom evo ... prikaži još! iznosim neka stajalista o elaboratu svjestan da to i onako nema veze jer je politicka odluka donijeta unatoc svim pozitivnim propisima i srategijama. Elaborat – neka razmišljanja 1. Na početku elaborata tvrdi se da su gradovi Koprivnica i Varaždin osnivači Sveučilišta. Dobro je poznato da je Koprivnica Vlasnik vrtke media uni koja je osnivač sveučilišta. S druge strane drugi suvlasnik tvrtke media uni nije grad Varaždin nego tvrtka Velv d.o.o. koju je bilo osnovalo Veleučilište u Varaždinu. Pored toga da je grad Koprivnica osnivač Sveučilišta gospođa dogradonačelnica Melita Samoborec bila bi u sukobu interesa kao što je utvrdjeno mišljenjem Povjerenstva za spriječavanje sukoba interesa. 2. Zanimljivost elaborata je i tvrdnja na drugoj stranici da je Mrežom visokih učilišta i studijskih programa iz listopada 2011. godine bilo predviđeno smanjenje broja visokih učilišta te je to riješeno tako da je Veleučilište u Varaždinu pripojeno Medijskom to jest danas Sveučilištu Sjever. Znači li to da je postojala opasnost od gašenja Veleučilišta u Varaždinu? 3. U Elaboratu piše da postoji Odbor za osnivanje sveučilišta u kojem su: Vesna Želježnjak Goran Habuš Marin Milković Vladimir Šimonović (možda Vladimir Šimović?) Goran Kozina Damir Vusić Vlado Tropša Mario Tomiša Saborski zastupnici iz sjeverozapadne Hrvatske Koordinator odbora je Anica Hunjet Otvoreno pitanje je tko je osnovao odbor po kojoj odluci te koji su to saborski zastupnici u tom odboru? 4. Na stranici 5 piše da postoji Strategija Sveučilišta od 2014. g. Do 2017. g. Što je sa Strategijom do 2014. godine. Postoji li ona? 5. U SWOT analizi u snazi sveučilišta piše: „Visoka zapošljivost završenih studenata“ Ovdje ostaje pitanje odnosi li se to i na studente koji studiraju u Koprivnici? 6. U ciljevima koji su postavljeni stoji pod jačanje doprinosa sveučilišta regiji: Svučilište Sjever ima vlasnički udio 33% Tehnološkog parka Varaždin. Obzirom na izjave rektora Milkovića da prilikom integracije Veleučilišta i sveučilišta nije bilo prijenosa imovine ostaje pitanje je li po njegovom mišljenju vlasnički udio u tehnološkom parku imovina? U nastavku kaže: Sveučilište će u suradnji s upravom Tehnološkog parka Varaždin sudjelovati u projektiranju labaratorija u području Strojarstva, strojogradnje i elektrotehnike a sukladno vlastitim razvojnim potrebama te potrebama gospodarstva regije u cjelini. Ovdje je razvidno da će nastavak razvoja sveučilišta biti u Varaždinu te ostaje pitanje gdje je tu Koprivnica u budućnosti obzirom da prema najavama bude daljenjeg smanjenje humanističkih smjerova koji su i tako pokrenuti samo silom nužnosti.Također je vrlo znakovito da se ne spominje InnotechKC koji bi trebao biti koprivnički tehnološki park. U ciljevima Financije piše da bi između ostalih sveučilište trebalo iz proračuna financirati grad Varaždin i grad Koprivnica. Znači li to da će grad Varaždin koji u dvije godine nije za sveučilište dao niti kune početi sufinancirati sveučilište? Znači li to da ako sveučilište posane javno i dalje će postojati obaveza sufinanciranja od strane Koprivnice? 7. U dijelu Povijesne društvene pretpostavke za osnivanje sveučilišta na sranici 20 ponovno piše da su gradovi Koprivnica i Varaždin osnivači sveučilišta. Ovo je ponavljanje iste neistinite tvrdnje. Zbog čega? Također na stranici 22 piše da se grad Koprivnica prilikom dobijanja vojarne obavezao osnovati Sveučilište. I ova tvrdnja je neistinita jer prema ugovoru između RH i grada stoji da se grad obavezuje u roku od 3 godine početi sa izgradnjom sveučilišnog kampusa. 8. na 79. stranici piše da na sveučilištu studira 2697 studenata. Rektor Milković u više navrata iznosio je brojku od oko 3500 studenata stoga čudi ova tvrdnja u elaboratu. 9. na stranici 80. između ostalih objekata slijedeće: Trg Žarka Dolinara 1. Sveučilište ima u posjedu rektorat 700 m2 Dva nastavna objekta površine cca 4000 m2. Obnova i dogradnja dovršena u ožujku 2014. godine iznos uloženih sredstava prelazi 26.000.000,00 kuna. Također piše: Vlastiti prostor 4,02 m2 po studentu Ova tvrdnja je vrlo čudna obzirom da znamo kako je u kampusu obnovljen jedan objekat u koji je uloženo nešto preko 10 milijuna kuna. Zbog čega je napisana ova neistina? Možda zbog toga da bi s kvadraturom zadovoljilo potrebe za prostorom po studentu jer ako je obnovljen samo jedan objekat onda nije 4,02 m2 po studentu nego znatno manje. Uz to čude izrazi „posjeduje“ „vlastiti prostor“ jer dobro je znano da Sveučilište ima na korištenju bez naknade od strane grada prostor koji se nikako ne može nazvati „vlastiti“ osim ako postoje neki planovi o prijenosu vlasništva nad prostorima. 10. Na stranici 84. piše: Ukupni prihod sveučilišta za 2014. godinu 26,892 milijuna kuna od čega je 40% MZOS, oko 38% vlastiti prihod i ostalo (22%) grad Koprivnica. Od vlastitih prihoda 92% je od školarina iz čega je vrlo vidljivo koliko je sveučilište sposobno privlačiti sredstva iz raznih programa i projekata. 11. Na kraju u zaključku piše na koji način bi privatno sveučilište moglo postati javno: Potebno je izmijeniti zakon o osiguranju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju s prijedlogom članka: „preuzimanje osnivačkih prava ne podrazumijeva novo osnivanje ustanove“ Nakon toga potrebno je da Vlada RH predloži Saboru RH prijedlog zakona o osnivanju Sveučilišta Sjever. Onda bi Sabor RH trebao u proceduri koja slijedi: Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću te dva čitanja zakona u saboru usvojiti ovaj zakon. Ovdje je zanimljivo da da je rektor prije nepune dvije godine izjavljivao da neće biti osnivanja novih javnih sveučilišta i da je kupnja privatnog sveučilišta bio jedini način da sjeverozapadna rvatska dođe do Sveučilišta. Iz ovog elaborata vidimo da to nije istina i da se mogu osnivati javna sveučilišta te se moglo ići drugim – sporijim putem koji bi koštao puno manje i koji ne bi producirao kadrove koji su teško zapošljivi (ovdje mislim samo na Koprivnicu jer fokus svih razmatranja teba biti Koprivnica). Na kraju grad Koprivnica do sada je uložio oko 50 milijuna kuna za Sveučilište koje će se oslanjati na Tehnološki park Varaždin te će vjerojatno u Varaždinu dalje razvijati studijske programe.

    11:50 05. 11. 2014.
  • Sinisa_Bosanac:

    Jedan od razloga sto Koprivnici teba sveuciliste procitajte ovdje: Mali grad Koprivnica naumio je postati sveučilišno središte. Obzirom da se gradskim ocima i majkama činilo predugo razvijati vlastite studijske programe, posegnuli su u gradsku blagajnu i iskeširali s Varaždincima blizu ... prikaži još! 4 milijuna kuna i kupili od EPH licencu za Medijsko sveučilište nastalo kao obveza pri kupnji Slobodne Dalmacije. To sveučilište u Splitu nikada nije zaživjelo iako su se promijenila dva HDZ-ova ministra prosvjete i došao treći, SDP-ov i svi su bili za. I tako, nakon ponešto odgode, sredinom 2012. počinje s radom sveučilište koje odgaja novinare, medijske menadžere i slična zanimanja koja su prijeko potrebna Podravini poznatoj po preradi hrane i izradi lijekova. A i znano je da uz 2000 otpuštenih novinara u zadnjih pet godina tržište vapi za medijskim djelatnicima. No kako god bilo, što košta nek košta, glavno da grad ima sveučilište. U slijedećem koraku slijedi pod još nerazjašnjenim okolnostima međusobnih obaveza i prava te procjena vrijednosti, spajanje sa varaždinskim veleučilištem. Tako smo dobili jednu zaokruženu sliku klijenetelizma i nepotizma pri čemu su si prvo zaštitili bokove zaposlivši kći državne odvjetnice Irme Bagarić i županijskog vijećnika i utjecajnog SDP-ovca Marinka Bagarića, tri mjeseca prije nego je sveučilište bilo osnovano. Zanimljivo, među predavačima je koprivnička dogradonačelnica Melita Samoborec, inače učiteljica razredne nastave, te Željko Krušelj, nekad poznati zagrebački novinar, tada direktor lokalnog medija Glasa Podravine, a danas glavni novinar u istom mediju. U spletu svih tih okolnosti ovih dana isplivava vijest da je glavni urednik Glasa Podravine Ivica Barač upisao izvanedni studij novinarstva. To što neki novinar nema visokoškolsko obrazovanje nije ništa čudno jer novinarstvo je takva profesija u kojoj diplome nisu presudne. Ali Barač je poželio diplomu. No sad dolazimo do glavnog dijela priče. Ivica Barač prije podne će ići na predavanja i Željko Krušelj će ga ocjenjivati a Melita Samoborec će ispravljati njegove radove. Poslijepodne Ivica će određivati Željku novinarske zadatke i oštrim glavnouredničkim škarama rezati njegove tekstove. Sigurno će jedan od zadataka biti da intervjuiraju i dogradonačelnicu Koprivnice. Sve ovo bilo bi smiješno i predmet pošalica i doskočica da grad Koprivnica nije suvlasnik tih novina koje su uspjele ostvariti 800.000,00 kuna gubitka i da grad nije suvlasnik Media uni d.o.o koja je osnivač ovog privatnog sveucilista tako da se ukupni troškovi grada priblizavaju cifri od 60 milijuna kuna. Ujedno grad u iznosu od skoro 7 milijuna kuna financira troškove profesora. Tvrdim, Ivica, Željko i Melita duboko zavlače ruku u naše džepove i novac koji bi trebao ići na izgradnju osnovne škole, obnovu ulica, plaćanje asistenata u nastavi završava u ovoj crnoj rupi klijentelizma i nepotizma. S druge strane grad je prošlu godinu završio s minusom od 11,5 milijuna koji je u prvih 6 mjeseci ove godine podebljao za još 2,6 milijuna te je bio primoran dići kredit za podmirenje tekuće likvidnosti u iznosu od 7 milijuna kuna, taman približan iznos ovogodišnjim troškovima plaća, putnih troskova i plaćanja doktorskih studija izmedju ostalih i dogradonačelnici koja, da podsjetimo, dobiva plaću iz gradskog proračuna kao profesorica ili sto je već sveučilišta, volontersku naknadu u iznosu od 3.500 kuna i još joj grad plaća doktorski studij.

    1 10:05 05. 11. 2014.
  • Recite što mislite!

    Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.