Vlada mijenja tri zakona da poveća isplativost II. mirovinskog stupa
Ljudima koji ove godine idu u mirovinu korekcije ne znače mnogo (ipak, nekima mogu pomoći novi cjenici), ali bi u idućim godinama trebale poboljšati isplativost II. stupa
Komentari 7
Kao i sve u Hrvatskoj, više se isplati ono što ti drugi plaćaju, a to je 1. stup...
Koliko sam shvatio prijedlozi su marginalne prirode. Tipa ulaganje u zelenu energiju i blabla. Ne može se sa 5% uplata osigurati mirovina. Nužno je povećati uplate drugog na račun prvog stupa. Sve drugo je put u dugoročno siromaštvo i potpunu ovisnost o proračunu mirovinske populacije a to znači stalna kontrola i kupovina glasova njihovim novcima. Prvi stup postao je proračunski transfer a njegove mogućnosti ovisne su o rastu BDP-a što znači da su skromne. Trajno će biti na 35% prosječne plaće a vjerojatno će i dalje padati. O šteti koju inflacija radi tim mirovinama da i ne govorimo.
Svatko bi trebao imati onoliku mirovinu koliko si uplati, nikakve povlaštene mirovine, izvoli radi 40 godina i odvajaj za stare dane. Druga opcija je da se ukine mirovinski sustav kao takav i tebe kao pojedinca tjera da kroz život štediš i odgovorno se ponašaš. Previše je onih koji su malo uplatili a puno im se isplaćuje.
Ja sam otišao u penziju sa 41 god. staža i 60 god. života. Imao sam drugi stup i kad sam došao u finu rekli su mi da imam 50000,00 kn ja kažem super dajte mi to, ali neeee nemože od tih novaca dobivat budete na račun mjesečni za penziju. Eto to je drugi stup.
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
uplate u prvi stup direktno idu u drzavni proracun bez ikakve provizije. a uplate u drugi stup idu u drzavni proracun preko posrednika, mirovinskih fondova, koji pri tome naplaćuju dosta velike provizije. prije 25 godina su se mirovinskom reformom, obecavalii veci prinosi na uplate, da vise nece uplate ici drzavi, nego da ce mirovinski fondovi uplate bolje oplođivati na domacem i stranom trzistu kapitala. a prinosi ne da nisu veći, čak nisu niti bez promjene, nego su naprotiv manji, upravo zbog tih provizija koje se obračunavaju i za reguliranu kupnju državnih obveznica, umjesto da se obračunavaju samo na slobodna ulaganja na tržištu kapitala.