Rješenje koje će iznjedriti Vlada pred Europskom komisijom povećanje je stope nekog od poreza koji se lako ubiru, mišljenja je makroekonomista Željka Lovrinčevića s Ekonomskog instituta Zagreb. Iako Vlada opetovano obećava da novih nameta neće biti, Lovrinčević ne vjeruje u plan rezanja rashoda u agencijama i javnim poduzećima.
– Jedno je ono što govore, a nešto drugo stoji u dokumentima – kaže analitičar. A u kolektivnim ugovorima velikih javnih tvrtki i statutima agencija stoje pobrojana materijalna prava zaposlenika te ostale povlastice koje su davno izgubili zaposlenici privatnog sektora. Kolektivni ugovori potpisani su nedavno, kaže Lovrinčević, a amenovali su ih ministri i njihovi zamjenici koji sada najavljuju brze rezove.
Javni dug je 90 posto BDP-a
Ipak, u kolektivnom ugovoru HEP-a potpisanom prošlog listopada stoji da se ne može mijenjati do 2016., a sličnim su odredbama zaštićeni i ugovori u ostalim tvrtkama pa se procjenjuje da će za uštede u javnim tvrtkama trebati barem godinu dana, kao uostalom i za izmjenu statuta agencija. Lovrinčević ne vjeruje ni da će prestati izdavanje javnih jamstava državnim tvrtkama jer bi to dovelo do skupljeg zaduživanja tih tvrtki, a banke bi morale bilježiti te plasmane u rezervacije. Unatoč tome analitičar ne očekuje da će Europska komisija uvesti sankcije.
I dok brzi rezovi na pozicijama javnog sektora padaju u vodu, javni dug nekontrolirano raste. Prema Lovrinčevićevu izračunu javni dug, uključujući dug HBOR-a, već je sada na 90 posto BDP-a, što je oko 300 milijardi kuna, a deficiti su na razini od 5,5 posto BDP-a. Do kraja godine u javni dug ulaze zaduženja HBOR-a, a tijekom 2016. u njega će se morati uključiti i komunalna i javna poduzeća. To će dodatno povećati dug na neodrživu razinu pa Lovrinčević strahuje da će Hrvatskoj kao alat za smanjenje duga ostati samo prodaja državne imovine i uvođenje novih poreza.
>>Grčić: Moscoviciju smo rekli da ne brine jer će ova Vlada vladati i nakon izbora
>>Lalovac priznao veći deficit, Vujčić prognozira pad
Prvi porez koji nam slijedi jest onaj na nasljedstvo, a očekujem daljnje povećanje trošarina na energente, alkohol i cigarete... Nevjerojatno je koliko je ova vlada povećala javni dug, koliko je povećala poreze, a nije napravila ništa pozitivno. Izostao je rast, povećanje broja radnih mjesta, čak se i sitno povećanje proizvodnje ne može pripisati ovoj vladi, već rastu tržišta EU-a... Ova vlada obećala je investicijski tsunami, dobili smo samo tsunami, s devastacijom većom nego za vrijeme rata. Ova vlada ušla je u svjetske anale svojom nesposobnošću, ućit će se o njoj u ekonomskim knjigama kao negativan primjer još nezabilježen...