Vjeronauk je postao pravi hit među među učenicima Splitsko-makarske
nadbiskupije. Ove školske godine čak 97 posto osnovaca želi na
vjeronauk, a postotak srednjoškolaca tek je malo manji - 94
posto. To je znatno više od hrvatskog prosjeka, iako je i taj dosta
visok, jer 87,7 osnovaca te 85 posto srednjoškolaca želi na
vjeronauk.
Zagora i BiH
Ima dosta razloga zašto je postotak tako visok. U
Splitsko-makarskoj nadbiskupiji ima puno doseljenika iz dalmatinske
Zagore i BiH, a i autohtono stanovništvo jako je vezano za katoličku
tradiciju - smatra ugledni sociolog religije dr. Ivan Markešić.
Dio roditelja, drži dr. Markešić, šalje djecu na vjeronauk kako bi
manifestirao da Split nije "crveni grad", ali visok postotak učenika
koji ga pohađaju treba tražiti i u tome što splitski vjeroučitelji
koriste najsuvremenije metode kako bi sadržaje kršćanske vjere
približili današnjoj mladoj generaciji koja živi u sekulariziranom
društvu.
Dok iznimno visok postotak djece upisuje vjeronauk, postoje i roditelji
koji se žale da im se dijete proglašava crnom ovcom ako ne ide na
vjeronauk. Dodatni je problem i raspored vjeronauka, koji je obično
smješten u sredini nastave, pa roditelji tvrde da zbog toga radije
nevoljko pristaju na vjeronauk nego da im dijete bude na ulici i bez
nadzora.
Bez obzira na sve prijepore koje izaziva vjeronauk u školi, dr.
Markešić ističe da on ne bi trebao biti nešto neprihvatljivo, čega
bismo se trebali bojati i zbog čega bismo trebali tražiti njegovo
izuzeće.
Nije suvišno
Vjeronauk nije suvišan, smatra, zato što religije, koje su ovdje
povijesno ostvarene (kršćanstvo, židovstvo i islam), promoviraju
temeljne ljudske vrijednosti.
No, Markešić upozorava da je došlo do određenih poremećaja, ponajprije
stoga što mnogi vjeroučitelji nisu bili osposobljeni za tu vrstu
poziva, odnosno što ni sami, zbog osobno neproživljene vjere, ne vide
smisla u toj nastavi.
Dodaje da mnogi nastavu vjeronauka doživljavaju kao nametanje i
svojevrsnu prisilu. Smatra da bi se strahovi mogli riješiti kada bi
Ministarstvo obrazovanja uspjelo ishoditi da vjeroučitelji barem
trećinu nastave posvete temeljnim postavkama drugih konfesija i
svjetonazora.
Ministarstvo obrazovanjabez pravih podataka
U Ministarstvu obrazovanja preciznih podataka o tome koliko učenika pohađa satove vjeronauka nema. Postoje samo podaci koji kažu da učenicima osnovnih i srednjih škola vjeronauk drži oko 2500 zaposlenih vjeroučitelja. Prema neslužbenim procjenama, oko 88 posto osnovnoškolaca i 80 posto srednjoškolaca pohađa nastavu vjeronauka. Dobro upućeni tvrde da je postotak za srednje škole prenapuhan te da tek nešto više od pola srednjoškolaca bira vjeronauk, dok se ostali opredjeljuju za etiku. Na lošiju zastupljenost vjeronauka u srednjim školama utječe i to što su djeca do tada u pravilu primila svete sakramente prvu pričest i krizmu.
