Izložba 'Hrvatski put do slobode' koja prikazuje hrvatsku borbu za neovisnost, otvorena je u utorak u Europskom parlamentu, u organizaciji zastupnika Karla Resslera i u suradnji s Hrvatskim memorijalno-dokumentacijskim centrom Domovinskog rata. „Promišljanje o izazovima koji su stajali na našem putu nas vodi do toga da više cijenimo naša postignuća i s novom nadom gledamo prema našoj zajedničkoj budućnosti”, rekla je predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola na otvaranju izložbe.
Ona je posvećena ključnim trenucima novije hrvatske povijesti, povodom triju važnih obljetnica: 35 godina od prvih višestranačkih izbora, 30 godina od završetka Domovinskog rata te 12 godina članstva Hrvatske u Europskoj uniji. Zastupnik Ressler u svom je obraćanju rekao da su Hrvati „kroz povijest zadržali svoju kulturu i identitet kroz različite i kompleksne državne okvire”, a da je Hrvatska početkom devedesetih potvrdila svoje mjesto među „slobodnim i demokratskim državama Europe”.
Ta novostečena sloboda nažalost nije došla mirnim putem, rekao je Ressler, pa pozdravio hrvatske branitelje koji su stigli na izložbu u francuski grad. Ressler je zaključio da to teško poglavlje hrvatske povijesti „produbljuje naše poštovanje prema tome što Europska unija doista jest – za Hrvatsku ona nije samo političko opredjeljenje, nego povratak političkoj obitelji kojoj je uvijek pripadala – povijesno, kulturno, ali i po uvjerenju”.
Izložba je postavljena u zgradi Louise Weiss Europskog parlamenta, domu plenarne dvorane te institucije, a čini ju četrdesetak fotografija, novinskih naslovnica, karti i povijesnih dokumenata. Izložba popraćena klapskim izvedbama hrvatske i himne EU-a pokriva hrvatsku povijest od njezinih samih početaka, poput krunidbe kralja Tomislava ili Pisma pape Ivana VIII. knezu Branimiru iz 879. godine, preko Hrvatskog proljeća, do vlade nacionalnog jedinstva i Domovinskog rata.
Izložba spominje Francuza Jeana-Michaela Nicoliera, jednog od 800 dobrovoljaca iz 45 zemalja koji su se pridružili obrani Hrvatske, a koji je stradao u Vukovaru. Eksponati govore i o planu Z-4, prijedlogu koji je predviđao veliku autonomiju Srba u Hrvatskoj koji je srpska strana odbila, o sprječavanju pada Bihaća, izbjeglicama i nestalima. Izložba završava „povratkom u zajedničku civilizacijsku i kulturnu sferu” - fotografijom proslave primanja Hrvatske u Ujedinjene narode, ulaskom u NATO savez i Europsku uniju.
Otvori KEKS Pay
