Premijer Andrej Plenković obratio se medijima nakon zajedničke sjednice Predsjedništva i Nacionalnog odbora HDZ-a, koja je održana u 16 sati. Osvrnuo se na brojne pokušaje oporbe da pokrene interpelacije i pitanja povjerenja, rezultate hrvatskog gospodarstva i turističke sezone, aferu s otpadom u Lici, a komentirao je i međunarodnu situaciju povezanu s ratom u Ukrajini. Govoreći o interpelacijama i pokušajima izglasavanja nepovjerenja, Plenković je iznio podatke o aktivnostima oporbe tijekom deset godina mandata HDZ-ovih vlada. "U naših skromnih deset godina mandata bilo je sve skupa 43 interpelacije i pitanja nepovjerenja. Čak je i mene iznenadilo da ih je toliko puno. Dvadeset i šest ih je odbijeno, devet puta nije provedena rasprava jer je tema bila apsolvirana, jedna je povučena, a sedam ih je u proceduri", rekao je Plenković. Dodao je kako je Vlada već naviknula na instrumente koje oporba koristi te da je spremna na njih odgovoriti.
Premijer je izrazio zadovoljstvo i ocjenom kreditne agencije Moody's, koja je Hrvatskoj potvrdila investicijski kreditni rejting uz stabilne izglede. Kako je istaknuo, takva ocjena potvrđuje politiku Vlade koja se temelji na odgovornom upravljanju javnim financijama i kontinuiranom smanjenju udjela javnog duga u BDP-u. "Mi očekujemo da će do kraja godine udio javnog duga iznositi 55,5 posto, što je praktički za jedan postotni bod manje nego što je bilo prošle godine", rekao je. Osvrnuo se i na rebalans proračuna, koji je upućen u Hrvatski sabor. Prema njegovim riječima, proračunski deficit ostat će na 2,9 posto, dok Vlada za ovu godinu očekuje gospodarski rast od oko 2,3 do 2,4 posto. Plenković se pohvalio i rezultatima turističke sezone u prvih devet mjeseci ove godine. Prema podacima koje je iznio, Hrvatska je već zabilježila više od 20 milijuna dolazaka i oko 105 milijuna noćenja. Premijer očekuje da će ukupni turistički rezultati na kraju godine biti bolji nego prošle godine. Zahvalio je i predsjedniku Hrvatskog sabora na obilježavanju Dana Hrvatskoga sabora, 8. listopada, istaknuvši kako je bilo lijepo prisjetiti se važnih tema iz hrvatske povijesti i okupiti brojne uglednike u Saboru.
Na pitanje o novom paketu sankcija Europske unije protiv Rusije te o tome okreće li američki predsjednik Donald Trump leđa Ukrajini i Europskoj uniji dogovorom s ruskim predsjednikom oko isporuke dizela, Plenković je rekao da su reakcije u međunarodnoj javnosti bile snažne. Istaknuo je da je Ukrajina žrtva ruske agresije te da se već četiri i pol godine suočava s kršenjem međunarodnog prava, napadima na civilne ciljeve i velikim brojem civilnih žrtava. "Ukrajina je žrtva agresije četiri i pol godine, najotvorenije i najgrublje se krši međunarodno pravo, više od 19,5 posto ukrajinskog teritorija je okupirano. Gađaju se civilne mete, zgrade, škole, autobusi, velik je broj civilnih žrtava i normalno da je Ukrajina nakon toliko pretrpljenog užasa od strane Rusije u situaciji da se aktivno brani", rekao je. Dodao je da je ukrajinska vojska sve snažnija te da njezine mogućnosti djelovanja duboko na ruskom teritoriju pokazuju da može nanijeti štetu Rusiji. Plenković je pritom povukao paralelu između ruskih napada na ukrajinsku energetsku infrastrukturu i ukrajinskih napada na ruska energetska postrojenja. "Globalna energetska situacija takva je da svi žele da se smanje cijene energenata, u konačnici i mi interveniramo svakog tjedna zbog rasta cijena energenata", zaključio je. Dodao je i da smatra kako cijeli Zapad treba biti uz Ukrajinu, uključujući i SAD.
Premijer je komentirao i potporu Ukrajini te pregovore o novom višegodišnjem financijskom okviru Europske unije. Ocijenio je da bi među državama članicama trebalo prevladati jedinstvo u potpori Ukrajini. Pritom je kao ohrabrujući znak izdvojio napredak u razgovorima između Mađarske i Ukrajine. "Većina zemalja itekako još pruža potporu i solidarnost Ukrajini. Ne vidim da se tu nešto strateški promijenilo", rekao je. Govoreći o budućem proračunu Europske unije, Plenković je istaknuo da su najnoviji izračuni, prema njegovoj procjeni, u okvirima hrvatskih očekivanja. Hrvatska će, najavio je, inzistirati na zaštiti politike ravnomjernog regionalnog razvoja i poljoprivredne politike, ali i na tome da i u sljedećem sedmogodišnjem proračunskom razdoblju ostane neto primatelj europskih sredstava. "Bez obzira na naš napredak u smislu ekonomskog razvoja, i dalje želimo biti zemlja koja će idućih sedam godina biti neto primatelj kad je riječ o ukupnom saldu sredstava iz europskih izvora i mislim da ćemo to osigurati", rekao je Plenković.
Govoreći o slučaju s otpadom u Gospiću, Plenković je poručio da se, prema njegovoj ocjeni, postupci odvijaju u skladu s najavama Vlade te izdvojio kazneni postupak, sanaciju i zdravstvenu sigurnost stanovništva kao tri ključna aspekta problema. Plenković je podsjetio da je još tijekom ljeta poručio kako će odgovarati oni za koje se u kaznenom postupku utvrdi odgovornost za nezakonito odlaganje opasnog ili neopasnog otpada u Gospiću. Proširenje istrage na dodatne fizičke i pravne osobe, rekao je, pokazuje da tijela kaznenog progona rade samostalno i neovisno, dok će o krivnji odlučivati sudovi. Govoreći o sanaciji, naveo je da je počeo postupni odvoz neopasnog otpada u vrećama te da se otpad analizira prije daljnje obrade. Prema njegovim riječima, dio otpada odvozi se u cementare u Koromačnom i Našicama, gdje se koristi u procesu proizvodnje cementa. Premijer je pritom odbacio tvrdnje da se time ugrožava zdravlje stanovništva. "Cijela ta lažna priča i lažni narativ o tome da se ljude truje, to je jedan besramni potez pojedinih aktera u opoziciji", poručio je. Dodao je da je, kako smatra, neprihvatljivo proglašavati cijelu Liku otrovanom jer se time nanosi šteta poljoprivrednim proizvođačima i njihovim proizvodima. "Moraš biti ili zao ili jako zlonamjeran pa da vodiš u javnom prostoru kampanju, politiku, narativ koji proglašava cijelu Liku otrovanom, Vladu proziva da su veleizdajnici, a čini izravnu ekonomsku štetu poljoprivrednim subjektima na području Like", rekao je Plenković. Najavio je da će o toj temi govoriti i sljedećeg dana poslijepodne.
Plenković je rekao da je o situaciji u Gospiću razgovarao i sa članovima znanstvenog savjeta te ministricom zdravstva. Prema informacijama koje je iznio, u tom trenutku nije bilo potvrđenih zdravstvenih ugroza povezanih s odlagalištem, niti ozbiljnijeg onečišćenja tla ili zraka. "U ovom trenutku, ne podcjenjujući potencijalnu opasnost onečišćenja, nije došlo do nikakvih zdravstvenih ugroza za bilo koga u Lici. Niti u pogledu zdravlja ljudi, niti u pogledu onečišćenja zraka, a niti je ovo što se događa u samom podzemlju tog odlagališta dovelo do bilo kakvog ozbiljnijeg onečišćenja tla", izjavio je. Istaknuo je da se zakopani otpad prekriva, da je plan sanacije predstavljen te da će se nastaviti razgovori s predstavnicima građanskih udruga. Za rasuti opasni otpad, dodao je, još traje evaluacija Fonda za zaštitu okoliša, nakon koje će se donijeti odluke o daljnjim koracima.
Novinari su premijera pitali postoji li mogućnost da otpad na kraju sanira tvrtka koja je trenutačno pod istragom USKOK-a zbog sumnje da je dovozila otpad u Gospić. Pitali su ga i postoji li alternativa ako je riječ o jedinoj tvrtki koja se javila na natječaj. Plenković je odgovorio da pitanje polazi od nepotpunih informacija, naglasivši da nije riječ o jednoj tvrtki, nego o zajednici ponuditelja koja obuhvaća pet pravnih subjekata. "Riječ je o zajednici ponuditelja u kojoj je pet pravnih subjekata. Pet, ne jedna. Prema tome, dopustite da se proces evaluacije od strane Fonda završi. Vrlo je važno precizno i istinito informirati javnost, što nažalost nije bio slučaj u proteklih dva mjeseca", rekao je. Na pitanje hoće li tvrtka pod istragom sudjelovati u sanaciji, Plenković je prethodno poručio da ta tvrtka o tome mora obavijestiti nadležna tijela kaznenog progona.
Novinari su ga potom pitali o prijedlogu za sutrašnju raspravu o njegovu opozivu, u kojem se premijera proziva kao glavnog odgovornog za situaciju u Gospiću. U tom se prijedlogu navodi i da Gospić nije izoliran problem, nego dio šireg koruptivnog sustava. Plenković je odbacio takve optužbe i ustvrdio da oporbu ne zanimaju ni Gospić ni zdravlje građana, nego destabilizacija i rušenje Vlade. "Oporbu zanima destabiliziranje i rušenje vlade. To je pamflet, isključivo politički PR uradak. Tako ćemo mi na njega politički odgovarati", poručio je. Dodao je da se HDZ već deset godina politički bori s oporbom koju je nazvao nesposobnom te je optužio da širenjem, kako tvrdi, neutemeljenih optužbi šteti gospodarstvu i poljoprivredi Ličko-senjske županije. Premijer je naglasio da Vlada nije prouzročila problem s otpadom u Gospiću, nego da su za njega odgovorni pojedinci koji će, ako se utvrdi njihova krivnja, odgovarati. Istaknuo je da je Vlada preuzela odgovornost za rješavanje problema jer smatra da mora štititi zdravlje građana i okoliš, osobito kada lokalna i regionalna samouprava ne mogu samostalno riješiti situaciju. Pritom je slučaj Gospić usporedio s odlagalištem Jakuševec u Zagrebu. "Zašto u Zagrebu nema drame? Čovjek je ostao bez ruke ovdje, tu, na Jakuševcu. Gdje je tada drama bila? Nema je. Razumijete? Dakle, to je politički orkestar na koji treba politički odgovarati. Tako će sutra biti", rekao je Plenković.
Osvrnuo se i na rezultate posljednjeg Crobarometra, prema kojima HDZ bilježi pad potpore, poručivši da je do parlamentarnih izbora još mnogo vremena. "Ta je anketa predviđala da će Bernardić pobijediti na izborima 2020., pa je bilo 25 razlike za nas", rekao je Plenković. "Puno je još do izbora i mi ćemo biti spremni za utakmicu", rekao je. Plenković je odgovorio i na pitanje o mogućem povećanju godišnjeg dodatka za umirovljenike na kraju godine. Kazao je da se o tome još razgovara te da će konačna odluka ovisiti o fiskalnim mogućnostima. Podsjetio je da je Vlada uvela godišnji dodatak i da je jedan od ciljeva iz izborne kampanje 2024. bio povećati prosječnu mirovinu na 750 do 800 eura. Prema njegovim riječima, prosječna mirovina s godišnjim dodatkom već je dosegnula približno 780 eura.
Premijer je komentirao i sigurnosne mjere na Markovu trgu, na kojem se nalaze zgrade Hrvatskog sabora i Vlade. Nakon pitanja o mogućnosti uklanjanja ograda i promjeni režima pristupa trgu, Plenković je naglasio da sigurnost državnih institucija mora biti prioritet. Podsjetio je na oružani napad na Banske dvore i pokušaj ubojstva policajaca te rekao da takvi događaji nisu hipotetska opasnost. Istaknuo je da građani i dalje mogu prolaziti trgom i dolaziti na misu, ali da se istodobno mora osigurati zaštita institucija. Na kraju je komentirao i odgodu sjednice saborskog Odbora za nacionalnu sigurnost, poručivši da bi o razlozima trebalo pitati predsjednika odbora. Oporbu je ponovno optužio da svojim nastupima želi stvarati kaos umjesto rješavati probleme, a medije je pozvao da informacije provjeravaju i objektivno informiraju javnost.
Otvori KEKS Pay
Ako ništa drugo barem je oku ugodno vidjeti ovakvoga premijera. Zamislite samo Benčićku sa žutim zubima i žutim prstima od duvana