U istom tjednu kada je na Vrhovnom sudu počela sjednica povodom žalbi na nepravomoćnu presudu u aferi Ina – MOL, u kojoj je Ivo Sanader nepravomoćno osuđen zbog optužbi da je primio 10 milijuna eura mita kako bi MOL preuzeo upravljačka prava nad Inom, USKOK je dovršio istragu te je podignuo optužnicu protiv Zsolta Tamasa Hernadija, predsjednika uprave MOL-a.
Neuhvatljiv pravosuđu
Hernadi, koji je za hrvatsko pravosuđe neuhvatljiv, optužen je za davanje mita Sanaderu, a kako je nedostupan, USKOK će sudu predložiti da mu se sudi u odsutnosti. Hernadija se tereti da se kao predsjednik uprave MOL-a tijekom 2008. sastajao sa Sanaderom, koji mu je obećao da će kao premijer učiniti sve da u predstojećim pregovorima o izmjeni međudioničarskih ugovora MOL preuzme upravljačka prava nad Inom. Zauzvrat, Hernadi se obvezao da će MOL Sanaderu isplatiti 10 milijuna eura mita, a isplata je trebala biti obavljena preko fiktivnih ugovora i švicarskih tvrtki Roberta Ježića. Smatra se da je od dogovorene svote Sanaderu isplaćeno pola, dok druga transakcija, ako je i isplaćena, nije išla preko Ježićevih tvrtki jer je on prethodno raskinuo ugovor o posredništvu.
Foto: Anto Magzan/PIXSELL
Optužnica protiv Hernadija bez sumnje će zakomplicirati ionako komplicirane odnose između MOL-a i hrvatske Vlade, koji mjesecima pregovaraju o sudbini Ine. Naime, Mađari od početka tvrde da Hernadi i MOL nemaju ništa s optužbama za davanje mita, a u obrani Hernadija išli su toliko daleko da su ga proglasili nacionalnim interesom. Iako je USKOK istragu protiv Hernadija pokrenuo još u lipnju 2011., Hernadi nije ispitan jer Mađari to jednostavno nisu dopustili. Pozive za ispitivanje koje mu je USKOK slao preko međunarodne pravne pomoći odbili su mu uručiti, dok se on u nekoliko navrata odbio pojaviti u Hrvatskoj. Nakon što je u srpnju lani Hrvatska ušla u EU, za Hernadijem je raspisan i europski uhidbeni nalog (EUN) i međunarodna tjeralica. No i po tom nalogu su Mađari odbili postupiti, ustvrdivši da su oni proveli istragu (iako im USKOK predmet nije ustupio, nap. a.) te su ustanovili da Hernadi nije počinio kazneno djelo.
Tužba u Budimpešti
To je, smatraju, bio razlog za nepostupanje po EUN-u, a kao spašavanje vojnika Hernadija tumači se i privatna tužba koju je protiv njega lani pred sudom u Budimpešti podnijela Ilona Banhegyi, jedna od dioničarki MOL-a. Prijavila ga je zbog nezakonitog postupanja, smatrajući da je sve što se događalo nakon presude Ina – MOL dovelo do urušavanja cijena MOL-ovih dionica. Kako je Banhegyi bila šefica pravne službe MOL-a, privatna tužba protumačena je i kao neka vrsta dogovora između nje i MOL-a jer bi po mađarskim pravnim tumačenjima oslobađanje Hernadija u tom postupku imalo implikacije i na proces u Hrvatskoj. Drugim riječima, Mađari smatraju da bi eventualno oslobađanje Hernadija po privatnoj tužbi spriječilo suđenje Hernadiju u Hrvatskoj, čemu je USKOK sada doskočio, podignuvši protiv njega optužnicu.
>> Slučaj Hernadi na razmatranju Interpola
>> 'Hernádiju nijedno tijelo nije dostavilo poziv da bude dostupan Hrvatskoj'
a ježić još nije uplatio lovu u državni proračun jer je navodno posrednik pa je lova od mita na njegovom računu, vjerovat ću u ovo kad ježić uplati lovu u državni proračun, ako je istina što je svjedočio nije mu problem tu lovu vratiti