Dok se učenici osmih razreda tek pripremaju za nacionalne ispite koji ih očekuju u sljedećem tjednu, a koji će bez ikakve sumnje tek potvrditi već poznatu, prosječnu razinu znanja u školama, neovisno o veličini i okruženju u kojem škola djeluje, nervoza među osmašima pojačava se tek zbog nadolazećih upisa u srednje škole. Već sad se naveliko računaju bodovi, a nacionalni ispiti pri tome nemaju nikakvu važnost. Barem zasad, dok obrazovna politika ne skupi dovoljno hrabrosti da upravo rezultate nacionalnih ispita dijelom veže za upis učenika u srednje škole, kao i da o tim rezultatima jednakim dijelom ovisi i mogućnost napredovanja učitelja i profesora. Jer tome bi nacionalni ispiti uostalom i trebali služiti. Upravo bi na temelju njihovih rezultata šanse za upis u određene škole među učenicima bile veće, osobito među onima koji su nisu takozvani superodlikaši, odnosno nemaju zaključene sve petice što nerijetko ne prati stvarno znanje.
To su prepoznale i škole koje su i ove godine uvele prijemne ispite koji učenicima mogu osigurati maksimalnih deset bodova te bi se upravo tako trebao osigurati upis onih čije je stvarno znanje jače od nerealno ocijenjenih superodlikaša. A ako je suditi po prošlogodišnjim bodovima, oni mogu i u nebo. Naime, lani je primjerice prvi na listi za upis u zagrebačku I. gimnaziju imao 91,5 bodova, samo bod manje imao je prvi upisani u Gimnaziji Tituša Brezovačkog, dok je posljednji na listi za upis u toj školi imao vrlo visokih 84,25 bodova. Ni bod manje, 83,75, imao je učenik koji je bio posljednji na listi za upis u prirodoslovno-matematičku gimnaziju Lucijana Vranjanina.
GALERIJA Prosvjed prosvjetara
Eksplozija bodova osobito se odnosi na učenike koji upisuju odjele za sportaše jer pri upisu ostvaruju dodatne bodove za iznimne sportske uspjehe pa je tako lani prvi učenik na listi za upis u zagrebačke II. Ekonomske škole – odjel za sportaše – imao vrtoglava 152 boda. Visoki broj bodova imaju i oni koji se odluče za arhitektonske tehničare u Graditeljsko-tehničkoj školi – lani je prvi upisani na listi imao 80, a posljednji 74 boda. Tehničar za računalstvo jedan je od zanimljivijih izbora mladih učenika, a za taj je smjer u zagrebačkoj Elektrotehničkoj školi bilo potrebno više od 70 bodova. Naime posljednji na listi upisanih u toj školi imao je 67 bodova. Sedamdeset bodova prosječan je broj potreban za upis u zagrebačku Klasičnu gimnaziju, dok je 67 bodova lani bio prosječan broj bodova onih koji su upisivali četverogodišnji smjer kozmetičara u Obrtničkoj školi za osobne usluge. Za razliku od kozmetičara, 60 bodova bio je prosjek s kojim su se učenici upisivali u Školu za medicinske sestre Vrapče.
Ove će godine u svim srednjim školama Hrvatske za upis biti osigurano 49.000 mjesta u otprilike 2200 razrednih odjela. Dodatne bodove za upis u srednju školu učenici mogu ostvariti i na temelju rezultata postignutih na natjecanjima znanja i na sportskim natjecanjima, a zajednički element vrednovanja za upis u sve srednjoškolske programe čine prosjeci zaključenih ocjena iz svih nastavnih predmeta na dvije decimale u posljednja četiri razreda osnovnog obrazovanja. Za upise u strukovne programe u trajanju od tri godine vrednuju se i zaključene ocjene u posljednja dva razreda iz hrvatskog jezika, matematike i prvog stranog jezika, dok se za upis u gimnazijske programe i strukovne programe u trajanju od četiri godine uz spomenute predmete vrednuju i zaključene ocjene iz triju nastavnih predmeta važnih za nastavak obrazovanja, a koje propisuju škole.
VEZANI ČLANCI:
GALERIJA Robo-pas iz Velike Gorice može spašavati, snimati i ići na opasna mjesta, ali i biti prijatelj
