Samo nekoliko dana prije planiranog posjeta Washingtonu i razgovora s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom u Bijeloj kući, zakazanog za ponedjeljak, Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda donijelo je odluku koja je izazvala iznenađenje i kontroverze u međunarodnim krugovima. Unatoč tome što je sirijski predsjednik Ahmed al-Sharaa odgovoran za smrt desetaka tisuća ljudi, a njegove oružane postrojbe i dalje provode brutalne napade i likvidacije pripadnika etničkih i vjerskih manjina – kršćana, Alavita, Druza i drugih – Vijeće sigurnosti je u četvrtak usvojilo Rezoluciju 2799 (2025) kojom se njegovo ime, kao i ime ministra unutarnjih poslova Anasa Khattaba, uklanja s međunarodnog popisa osoba traženih zbog povezanosti s terorističkim skupinama poput Islamske države (ISIL) i al-Qaide.
Četrnaest članica Vijeća glasalo je za rezoluciju, dok je Kina ostala suzdržana. Američki predstavnik, koji je predložio rezoluciju, izjavio je da usvajanje “šalje snažan politički signal kojim se priznaje da je Sirija ušla u novu fazu nakon svrgavanja Bashara al-Assada i njegovih suradnika u prosincu 2014.” Dodao je da nova sirijska vlada, predvođena Ahmedom al-Sharaaom, “aktivno radi na borbi protiv terorizma i trgovine drogom te na uklanjanju preostalog oružja za masovno uništenje, u okviru političkog procesa kojim upravlja sama Sirija”. Govoreći u Bijeloj kući, Trump je izjavio: “Sirijski predsjednik je snažan čovjek i dobro se slažem s njim. Ukinuli smo sankcije Siriji kako bismo im dali priliku, i zasad mislim da rade dobar posao.” Američki veleposlanik pri UN-u Mike Waltz rekao je da usvajanje rezolucije “označava početak novog doba za Siriju” i da predsjednik al-Sharaa “naporno radi na ispunjavanju međunarodnih obveza u borbi protiv terorizma”.
Ipak, iza diplomatskog optimizma stoji složena i kontroverzna politička pozadina. Ahmed al-Sharaa, iako međunarodno priznat kao novi čelnik Sirije, i dalje vodi režim čije sigurnosne strukture i paravojne skupine provode brutalne represije nad civilima, osobito u sjevernim i istočnim pokrajinama. Dok Washington Siriji otvara vrata suradnje, brojne organizacije za ljudska prava upozoravaju da režim još uvijek koristi metode koje su obilježile najkrvavije faze sirijskog rata. S druge strane, arapski i zapadni mediji izvještavaju da Sjedinjene Države pripremaju uspostavljanje vojne prisutnosti u zračnoj bazi u Damasku radi provedbe sigurnosnog sporazuma posredovanog između Sirije i Izraela. Američki plan predviđa da baza postane logističko i nadzorno središte za praćenje demilitarizirane zone na jugu Sirije te za humanitarne i obavještajne operacije.
Dva zapadna dužnosnika i jedan sirijski obrambeni izvor potvrdili su da su američke izviđačke misije već procijenile da je pista baze spremna za uporabu, a američki transportni zrakoplovi C-130 već su sletjeli radi tehničke provjere. Pentagon je u posljednja dva mjeseca ubrzao planove za postavljanje tehničke i nadzorne opreme, dok sirijski izvori tvrde da će Damask zadržati “puni suverenitet” nad bazom. Dužnosnik američke administracije potvrdio je da Washington “kontinuirano procjenjuje svoju prisutnost u Siriji radi učinkovitije borbe protiv ISIL-a”, ali nije želio komentirati detalje o točnim lokacijama. U kontekstu ove transformacije, sirijski predsjednik nedavno je posjetio Moskvu, gdje je s Vladimirom Putinom dogovorio da ruske vojne baze ostanu u Siriji, čime održava osjetljivu ravnotežu između Moskve i Washingtona. Taj balans otvara pitanje – je li nova američka politika prema Siriji pragmatičan pokušaj stabilizacije regije ili početak političke rehabilitacije režima čije su ruke još uvijek uprljane krvlju? Bez obzira na službene izjave o “novom dobu” i “prilikama za mir”, činjenica da je međunarodna zajednica uklonila Ahmeda al-Sharaa s popisa sankcioniranih, unatoč odgovornosti za ratne zločine, pokazuje da su interesi velikih sila još jednom prevagnuli nad načelima pravde.
Otvori KEKS Pay
