Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 89
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Tko će biti okrivljen za zločine nad Hrvatima nakon jučerašnjeg oslobađanja generala Sefera Halilovića

Umjesto Halilovića odgovarat će general Delić

16.11.2005.
u 18:44

MOSTAR  Nemoguće, žalosno, nečuveno, tim su riječima Hrvati u Hercegovini i Bosni jednoglasno dočekali izricanje oslobađajuće presude Seferu Haliloviću, nekadašnjem zapovjedniku Armije BiH, protiv kojeg je Haaški sud vodio sudski proces u slučaju ubojstva hrvatskih civila u hercegovačkim selima Grabovica i Uzdol.

Oslobađajuća presuda najbolnije je proživljena među preživjelim stanovnicima Grabovice, koji 12 godina poslije masakra neuspješno tragaju za tijelima ubijenih i masakriranih članova obitelji. Odluka Raspravnog vijeća Haaškog suda iznenađujuće je primljena i u Sarajevu, gdje je većina bošnjačkog stanovništva, s obzirom na optužnicu koja mu se prepisuje,  bila iznenađena odlukom Suda u Haagu. Iznenađenja, ako je suditi po njihovim izjavama, jedino nije bilo u odvjetničkim krugovima koji su neko vrijeme bili angažirani na Halilovićevoj obrani.

 Ja sam očekivao takvu odluku  prvi je komentar odvjetnika Faruka Balijagića, koji je na početku bio Halilovićev branitelj. On je, kako kaže, još u svibnju 2002. godine od glavne tužiteljice Carle del Ponte tražio poništenje optužnice protiv njegova klijenta, jer su ga prikupljeni dokazi i dokumentacija amnestirali od odgovornosti za zločine nad hrvatskim civilima.
 U inkriminiranom razdoblju u kojem se genocid nad Hrvatima dogodio Sefer Halilović nije zapovijedao vojnim postrojbama Armije BiH nego su to radili zapovjednici armijskih korpusa i zapovjednik Glavnog štaba Armije BiH. Budući da je Sefeer Halilović nakon ubojstva hrvatskih civila proveo istragu na terenu i o tome obavijestio zapovjedništvo Armije BiH i Ministarstvo unutrašnjih poslova, oni su bili dužni sankcionirati počinitelje  ističe odvjetnik Balijagić.

Kako stvari stoje s pravnog aspekta, za zločin u Grabovici i Uzdolu po zapovjednoj odgovornosti odgovarat će general Rasim Delić, koji je u to vrijeme bio zapovjednik Glavnog stožera Armije BiH. Optužnica bi se mogla proširiti i na Bakira Alispahića, ratnog ministra MUP-a RBiH, jer nije proveo istragu, a postoje dokazi da su i pripadnici policije sudjelovali u navedenom zločinu. Halilović je još 2001. godine tvrdio da su u operaciji "Neretva 93" jedinice Armije BiH počinile zločine nad stanovnicima sela Grabovica i Uzdol, ali je odgovornost za masakr, uz Rasima Delića, prebacio na Aliju Izetbegovića, Bakira Alispahića, tadašnjeg ministra MUP-a RBiH.

Oslobađajuća presuda poznavateljima haaških prilika mogla se predvidjeti prije tjedan dana. Tada je Haaško tužiteljstvo od Raspravnog vijeća Suda zatražilo da se protiv generala Rasima Delića optužnica dopuni novim djelima ubojstava i okrutnog postupanja koja su pripadnici Armije BiH počinili nad civilima hrvatske nacionalnosti i zarobljenim pripadnicima HVO-a u hercegovačkim selima Doljani, Grabovica, Uzdol i općini Bugojno. U prijedlogu izmijenjene optužnice tužiteljstvo zaključuje da su u napadu na selo Doljani pripadnici 44. brdske brigade ubili više civila. Optužnica sadrži konkretni opis zločina gdje se spominje brutalno ubojstvo 16-godišnjeg Igora Lebe, kojem su pripadnici Armije BiH pucali u nogu, a zatim sprječavali prisutne da mu pomognu.

Spominje se maskar nad psihički poremećenim Martinom Ripićem, kojeg je sin pronašao na terasi obiteljske kuće, s vratom "prerezanim od uha do uha". Ostali preživjeli stanovnici Doljana, navodi se u proširenoj optužnici tužiteljstva, zarobljeni su ili protjerani. Kako stvari stoje, optužnica za ratni zločin nad Hrvatima u sjevernoj Hercegovini, uz generala Rasima Delića, proširit će se na ministra MUP-a RBiH Bakira Alispahića, zapovjednika 9. brdske brigade Armije BiH Ramiza Delalića Ćelu, zloglasnog zapovjednika Posebne postrojbe Armije BiH Zulfikara Ališpage zvanog Zuka, koji, kako doznajemo, ima kafić u Sarajevu, i još nekoliko odgovornih bošnjačkih zapovjednika iz tzv. srednjeg zapovjednog ranga. Haaško tužiteljstvo predmete je, osim u slučaju Rasima Delića, uputilo Posebnom odjelu za ratne zločine Suda BiH.

Deliću se pripisuje i krivnja za sudbinu 22 zarobljena pripadnika HVO-a koji su odvedeni iz zatvora u Bugojnu prema Ravnom Rostovu. Jedan zarobljenik uspio je pobjeći, jedno tijelo je pronađeno, a ostali se smatraju mrtvima, stoji u prijedlogu izmijenjene optužnice. Za sve zločine iz postojeće i izmijenjene optužnice Delić se tereti po načelu zapovjedne odgovornosti; jer je znao za njih, ali je propustio provesti istragu i kazniti počinitelje. Nova optužnica stupit će na snagu ako je potvrdi Pretresno vijeće.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije