U Švedskoj su danas parlamentarni izbori koji, ako je suditi prema anketama, mogu biti kontroverzni već samim rezultatom. U vodstvu su socijaldemokrati, no unatoč tome gotovo je sigurno da u parlament ponovo ulazi i krajnja desnica. Magdalena Andersson, liderica socijaldemokrata, favoritkinja je za ponovno preuzimanje dužnosti premijerke nakon četiri godine provedene u oporbi, no prednost njezina bloka znatno se smanjila u završnim danima kampanje. Njezina stranka trebala bi dobiti nešto manje od 29 posto glasova, što je pad u odnosu na 30-ak koliko su imali ranije u kampanji. To je i dalje znatno više od Umjerenih, stranke desnog centra sadašnjeg premijera Ulfa Kristerssona, koji dobivaju 18,5 posto. No, to je za njega manji problem s obzirom na to da krajnje desni SD dobiva 19,5 posto..
Vladu podržava i krajnja desnica
Treba znati kako je Kristersson prekršio dugogodišnji tabu sklopivši dogovor s krajnje desnim Švedskim demokratima, dakle SD-om, kako bi njegova manjinska koalicija mogla sastaviti vladu. Situacija je sada blizu identičnoj, iako bi prema anketama koalicija lijevog centra prevladala. Anderssonova je to već jednom i bila, prije izbora 2022., a taj je kratki mandat bio prepun političkih kontroverzi uvjetovanih mahom švedskim političkim sustavom. Ankete upućuju na to da bismo i treći put zaredom u švedskom političkom sustavu mogli gledati sličan scenarij, manjinsku vladu u kojoj bi bili i krajnje desni Švedski demokrati.
Oni su u manjinskoj Kristerssonovoj vladi, iako ne drže niti jedno ministarstvo, dobili nerazmjeran utjecaj na vladinu politiku, posebice u područjima suzbijanja kriminala i imigracije, a Kristersson je sada otišao i korak dalje, obećavši toj stranci ministarska mjesta ako se vrati na vlast. Ovu kampanju obilježile su i dosta teške optužbe među kojima je i ona kako bi u slučaju da ona dođe na dužnost premijerke, u opasnosti bilo švedsko sudjelovanje u misijama NATO-a. Riječi su to sadašnjeg premijera Kristerssona koji je, međutim, zaboravio kako je Švedska aplicirala za NATO upravo kada je premijerka bila Anderssonova. Ona se, također, istaknula i priznavši kako je bila pogreška odobriti azil za 160.000 migranata 2015. jer za njih nema dovoljno smještaja i posla. Kristersson svoje mišljenje opravdava činjenicom da bi u mogućoj lijevoj koaliciji bile i stranke koje su se protivile švedskom ulasku u NATO. Na pitanje što je za Europu ulog na nedjeljnim izborima, Kristersson je rekao za Politico kako je to sigurnosna politika.
– Ako pobijedi ljevica... dvije od tri ili dvije od četiri stranke glasale su protiv švedskog članstva u NATO-u. Mislim, to je doista ozbiljna stvar. To znači vladu koja neće moći donositi odluke na domaćoj razini potrebne za ispunjavanje naših obveza prema NATO-u, primjerice poput onih o izdvajanjima za obranu ili svim misijama – rekao je Kristersson.
Društvena regresija
Međutim, stručnjaci za ljudska i građanska prava upozorili su na to da bi nastavak vlade u dosadašnjoj koaliciji mogao dodatno narušiti dugogodišnji ugled Švedske kao globalnog predvodnika u području ljudskih prava, koji se znatno pogoršao pod aktualnom vladom. SD-ov program uključuje obećanja o uvođenju "antišvedskog raspoloženja" u zakonodavstvo o poticanju mržnje protiv etničkih skupina, ukidanju dozvola za stalni boravak i daljnjem smanjenju imigracije. Jedan od njihovih slogana je obećanje da će "Švedsku ponovno učiniti Švedskom". Ipak, čini se da to švedskim biračima ne smeta jer unatoč značajnim regresijama kao što su deportacija tinejdžera, snižavanje dobi kaznene odgovornosti i slanje 14-godišnjaka u zatvore za odrasle, stranke vladajuće koalicije prema anketama ne dobivaju manje glasova.
Otvori KEKS Pay
Pa sta je lose u ovome . I Hrvatska bi trebao isto napraviti, "antišvedskog raspoloženja" etničkih skupina, ukidanju dozvola za stalni boravak i daljnjem smanjenju imigracije