Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

'U svijetu se znanošću bavi 30 % žena, kod nas 50 %, ali još nismo ravnopravne'

Održivim razvojem brinemo se za budućnost okoliša i ljudskih potencijala, kaže Nataša Vučemilović-Alagić
05. svibnja 2020. u 13:23 6 komentara 1724 prikaza
Dobitnice nagrade
Foto: Privatna arhiva
Pogledajte galeriju 1/4

Ponovno su dodijeljene stipendije L’Oréala Adria i Hrvatskog povjerenstva za UNESCO pri Ministarstvu kulture RH u nacionalnom programu „Za žene u znanosti“ koji podupiru HAZU i Rektorski zbor Republike Hrvatske. I ovogodišnje stipendistice, kojima pripada po pet tisuća eura, izabralo je povjerenstvo na čelu kojega je akademik Zvonko Kusić.

Visoke temperature POSLJEDICE GLOBALNOG ZATOPLJENJA Čak 3,5 milijardi ljudi bi moglo živjeti u uvjetima iznimne vrućine

Stipendije dobivaju: Lidija Kanižaj, magistra inženjerka kemijskog inženjerstva, Antonia Ressler, magistra kemijskog inženjerstva, Anamarija Šestak, doktorica medicine, te Nataša Vučemilović-Alagić, magistra fizike.

Postavili smo im nekoliko zajedničkih pitanja, ali i zamolili ih da nam se predstave izvan znanosti. Kakav je danas položaj žena u znanosti? Nekako se čini da je nešto bolji nego ranije, u hrvatskoj Vladi na čelu tog resora također je jedna žena. Ili ste drugačijeg mišljenja?

LIDIJA KANIŽAJ: Smatram da je danas puno bolji položaj žena u znanosti; na Institutu Ruđer Bošković na kojem sam zaposlena 58% čine žene znanstvenice što je iznad hrvatskog, europskog i svjetskog prosjeka i to je lijep primjer znanstvene institucije čijoj uspješnosti gotovo jednako doprinose kolege znanstvenici i kolegice znanstvenice.

 ANTONIA RESSLER: Prema podacima koji su mi poznati, nešto manje od 30% žena bavi se znanošću u svijetu, dok je u Hrvatskoj taj postotak znatno veći i iznosi oko 50%. S ovako visokim postotkom mislim da zasigurno možemo biti veoma zadovoljni. Međutim, unatoč pozitivnim brojkama, smatram da bismo trebali raditi na poboljšanju statusa i vidljivosti žena u znanosti, a svakako bi me veselilo vidjeti više žena na rukovodećim pozicijama.

ANAMARIJA ŠESTAK: Slažem se da je položaj žena u znanosti bolji nego prije i mislim da su žene u današnje vrijeme u jednakoj poziciji kao i muškarci, barem što se tiče znanosti. Po meni spol ne definira uspješnost na ovom polju i smatram da bismo zajedničkim snagama trebali djelovati za boljitak čitave zajednice.

NATAŠA VUČEMILOVIĆ-ALAGIĆ: Što se tiče fizike, posebice teorijskog dijela, i dalje je dominantan broj muških kolega. Donekle je bolje nego prije, ali i dalje smo daleko od ravnopravnosti. Ravnopravnost i međusobno poštovanje trebaju se učiti od najranije dobi.

Branka Horvat UGLEDNA ZNANSTVENICA Infektologinja Horvat: 'Radimo na spreju koji bi nas cijeli dan štitio od COVID-19'

Namjeravate li, osim zbog specijalizacije, otići u inozemstvo za stalno, ostvariti karijeru? Prevladava mišljenje da je dobro za znanstvenika otići van kako bi usavršio svoja znanja.

LIDIJA KANIŽAJ: Ne namjeravam otići u inozemstvo za stalno, volim svoju domovinu i rado bih se, nakon usavršavanja, vratila i ostvarila karijeru u zemlji u kojoj sam rođena i koja mi je omogućila obrazovanje. Slažem se da je dobro otići na koju godinu u neku inozemnu instituciju jer to proširuje vidike i omogućuje stjecanje novih znanja i vještina, a bitno je ostvariti i kontakte s inozemnim znanstvenicima jer se iz toga mogu razviti budući zajednički projekti, međutim Hrvatska će uvijek biti zemlja u kojoj bih dugoročno voljela živjeti i raditi.

ANTONIA RESSLER: Smatram da je od iznimne važnosti za naše znanstvenike otići izvan Hrvatske na dodatna usavršavanja. Na taj način unapređujemo svoju znanost stečenim znanjima i iskustvima te omogućujemo suradnju s inozemnim kolegama. Tijekom izrade doktorske disertacije dobila sam priliku usavršavati se u inozemstvu, ali oduvijek mi je bila želja ostvariti karijeru u Hrvatskoj za koju smatram da ima vrhunske stručnjake i znanost na visokoj razini.

ANAMARIJA ŠESTAK: Svakako planiram usavršiti svoje znanje i vještine izvan Hrvatske na različitim edukacijama, no trenutačno mi nije u planu otići u inozemstvo za stalno.

NATAŠA VUČEMILOVIĆ-ALAGIĆ: U nekom trenutku svakako namjeravam otići u inozemstvo na dodatno usavršavanje. Hoću li ostajati tamo, ovisi o prilikama, novčanim i obiteljskim.

Dan HAZU Predsjednik Akademije Velimir Neidhardt održao govor u praznom atriju palače HAZU

Je li vas iznenadilo dobivanje stipendije L’Oréala i UNESCO-a, kako ćete potrošiti taj novac?

LIDIJA KANIŽAJ: Iskreno ću vam reći da me dobivanje stipendije L’Oreala i UNESCO-a vrlo ugodno iznenadilo, ovo je uistinu veliko priznanje za sav trud i rad koji sam uložila u svoje istraživanje. Jako sam sretna što je to na ovaj način prepoznato i nagrađeno. Već neko vrijeme razmišljam o kupnji stana tako da će veći dio novca doprinijeti upravo rješavanju stambenog pitanja.

 ANTONIA RESSLER: Prije svega, dobivanje stipendije L’Oreala i UNESCO-a „Za žene u znanosti“ smatram velikim priznanjem za dosadašnji rad, kao i rad svih drugih koji stoje iza tog uspjeha, od mentora i voditeljice do kolega i kolegica na istraživačkom projektu. Dobivanje stipendije me ugodno iznenadilo i dalo mi dodatni poticaj u ostvarivanju novih ciljeva u budućnosti. Novac od stipendije uložit ću u daljnje usavršavanje u području znanosti.

ANAMARIJA ŠESTAK: Dobivanje stipendije ugodno me iznenadilo i dokazalo da se naporan rad i trud isplate, ali da se i cijene. Novac od stipendije uložit ću u edukaciju, što će mi omogućiti širenje profesionalnih i intelektualnih vidika.

NATAŠA VUČEMILOVIĆ-ALAGIĆ: Stipendija me zaista iznenadila i obradovala. Cijeli sam život podstanarka i to nije nimalo lako. Novac od stipendije ide ravno u štednju za stan.

Vrlo ste mlade i zato pitanje s oprezom: obiteljski život, živite li ga već ili tek predstoji?

LIDIJA KANIŽAJ: Obiteljski život tek predstoji, voljela bih se za koju godinu ostvariti i na tom području.

ANTONIA RESSLER: Trenutačno sam usredotočena na karijeru, no radujem se i obiteljskom životu koji tek predstoji.

ANAMARIJA ŠESTAK: Specijalizacija i obaveze na poslijediplomskom studiju ostavljaju mi jako malo vremena, tako da mi je sada fokus u životu karijera, a ostvarivanje na privatnom planu tek predstoji.

NATAŠA VUČEMILOVIĆ-ALAGIĆ: Budući da sam dijete samohrane majke uz koju sam veoma vezana, obitelj, ma koliko mala, za mene je veoma bitna. A u budućnosti predstoji i proširivanje obitelji.

Marin Držić na ćirilici Hrvatskog pisca uvrstili u srpsku književnost. Matica srpska: Dubrovčani su naši koliko i vaši!

Lidiju Kanižaj pitali smo zašto je odabrala baš kemiju, a primijetili smo i da je već objavila nekoliko vrijednih radova.

LIDIJA KANIŽAJ: Kemija me privlačila još kao osnovnoškolku kada me zanimalo što izgrađuje svijet u kojem živimo, kakvi su odnosi među tvarima i kako sve izgleda na razini atoma. Danas doista mogu reći da mi se ostvario dječji san da postanem kemičarkom i da radim ono što me zanima i ono što volim, da pretvorim svoju dječju znatiželju u konkretnu znanost. Dva rada iz područja disertacije opisuju sedam novih spojeva koje sam pripravila u sklopu svog istraživanja i koji su detaljno okarakterizirani spektroskopski, strukturno i magnetski. Radi se o heterometalnim jednodimenzijskim koordinacijskim polimerima koji sadrže atome kroma ili željeza i bakra te o koordinacijskim mrežama koje nastaju kada oksalatne skupine premoste metalne centre željeza u sve tri dimenzije.

Ovi bi radovi trebali dovesti do novih spoznaja iz sinteze i svojstava novih heterometalnih spojeva različite dimenzionalnosti te do boljeg razumijevanja ovisnosti magnetskih i električnih svojstava o strukturnim značajkama ove vrste kompleksnih spojeva. Rezultat svega mogla bi biti konkretna primjena ovakvih novih materijala u različitim senzorima, elektroničkim uređajima i sl. Rad koji je objavljen u sklopu istraživanja za rektorovu nagradu na diplomskom studiju bavio se istraživanjem korozijske otpornosti ortodontskih žica i izrađen je u suradnji s kolegama s Medicinskog fakulteta u Rijeci.

S Antonijom Ressler razgovarali smo o njezinu hobiju, jer ona u slobodno vrijeme slika, a bavi se i još jednim interesantnim znanstvenim područjem.

ANTONIA RESSLER: Već kao dijete voljela sam slikati, crtati i izrađivati razne predmete, a tijekom godina zapostavila sam taj hobi. Nakon zapošljavanja te upisa na doktorski studij pojavila se ponovna želja za nastavkom hobija iz djetinjstva, koji mi danas služi isključivo kao svojevrsna relaksacija od svakodnevnih obaveza. Slikam akrilnim bojama i najčešće su to personalizirane slike za obitelj i prijatelje. Uz to bavim se i inženjerstvom tkiva. To je novo je multidisciplinarno polje, čiji je glavni cilj razvoj nosača koji omogućuju obnovu, održavanje, poboljšanje ili zamjenu prirodnog tkiva kod kojeg je došlo do zatajenja ili djelomičnog gubitka. Pred znanstvenicima je veliki izazov u pronalasku materijala koji će zadovoljiti uvjete kako bi regeneracija tkiva bila uspješna te se nadam da ćemo kao znanstvena zajednica uspjeti u tome. U inženjerstvu koštanog tkiva kao materijal budućnosti vidim kompozitni materijal na temelju polimera i anorganske faze, slične onoj našeg prirodnog koštanog tkiva, s potencijalnim antitumorskim djelovanjem. Ovakve materijale moguće je pripremiti kao predoblikovane usatke ili hidrogelove koje je moguće injektirati na oštećeno mjesto bez rezanja okolnog tkiva.

Keks Pay OTKRIĆE Kako mi je 178,62 kn zakompliciralo život i zašto više neću preskakati reklame na Youtubeu?

Slika i Anamarija Šestak, i to ulja na platnu. U znanosti istražuje vrtoglavicu, što nam je bilo posebno zanimljivo.

ANAMARIJA ŠESTAK: S tehnikom ulja na platnu upoznala me moja draga tetka dok sam pohađala osnovnu školu i od tada se ne odvajam od nje. Prvi mi je izbor kao slikarska tehnika jer se boja sporije suši i imam vremena razmisliti što planiram sa slikom, mogu nanositi slojeve boje satima i danima nakon početka rada. Usto je i miješanje i stapanje boja neusporedivo u odnosu na druge tehnike koje sam isprobala, jednostavno savršenstvo. Najčešće slikam motive mrtve prirode, pejzaže i apstraktne motive. A što se tiče vrtoglavice, moram istaknuti kako je prva i najveća zabluda o vrtoglavici da je to jedna jedinstvena bolest. Naime, riječ je o stanju koje može biti posljedica više od 300 različitih uzroka. Riječ vrtoglavica pacijenti koriste kao neodređen izraz kako bi opisali nekoliko posve različitih subjektivnih stanja, stoga je potrebno upotrebljavati preciznije izraze da bi se olakšalo postavljanje dijagnoze. Velika je zabluda mišljenje da osobe s vrtoglavicom, a pogotovo onom koja je kroničnog karaktera, izmišljaju svoje simptome, jer naizgled ne djeluju ˝bolesno˝ te stoga budu neadekvatno zbrinuti i liječeni. Također bih kao zabludu navela mišljenje da ne postoji adekvatna terapija. Vrtoglavica je rastući javnozdravstveni problem, jedan od čestih razloga posjeta liječnicima te svakako zaslužuje pozornost stručnjaka.

I Nataša Vučemilović-Alagić ima zanimljiv hobi, a pitali smo je i da nam nešto kaže o održivom razvoju kojim se bavi u znanosti.

NATAŠA VUČEMILOVIĆ-ALAGIĆ: Problemi poput pandemije, nezaposlenosti, sigurnosti, klimatskih promjena, nemira, gladi već su tu, svjedočimo tome svaki dan i moramo shvatiti da je to realnost u kojoj živimo. Održivim razvojem brinemo se za budućnost okoliša i ljudskih potencijala istovremeno i tako, uz ulaganje u obrazovanje i znanost, treba razviti socijalnu i ekološku svijest za budućnost. Materijali budućnosti su oni koji uz visoku iskoristivost u gospodarstvu pokazuju minimalnu štetnost prema okolišu. A moj hobi je – balet. Kao dijete bavila sam se baletom četiri godine. U potrebi za fizičkom aktivnošću koja mi najviše odgovara naišla sam na rekreativni balet. Počinje se od prvog stupnja, polaznike se uči ispravnom držanju i baletnim vježbama uz klasičnu glazbu. U Zagrebu, koliko znam, postoji nekolicina studija za rekreativni balet i to je rekreacija koju bih svima preporučila.

'Čak 50 posto doktorata dobiju žene, ali su manje uključene u projekte'

Akademika Zvonka Kusića, predsjednika stručnog ocjenjivačkog suda koji je izabrao ovogodišnje stipendistice, također smo pitali o položaj žena u znanosti, ali i koliko je žena koje su članice HAZU.

– Dvije trećine upisanih studenata u Hrvatskoj sada su žene, a više od 50% doktorata dobivaju žene. Međutim, usprkos tomu, žene su još manje uključene u znanstvenoistraživačke projekte i tijela u kojima se donose strateške odluke u znanosti. U Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti trenutačno je 14 redovitih članica, što je 11%, a 22 žene članice su suradnice, što je 26% – rekao je akademik Kusić te objasnio koje osobine moraju imati mlade znanstvenice kako bi dobile ovu stipendiju: – U obzir se uzimaju sljedeći elementi: znanstvena institucija u kojoj kandidatkinja radi te njezino dosadašnje iskustvo, značenje teme doktorata u izradi, objavljeni radovi kandidatkinje iz te teme te rang časopisa u kojima je rad objavljen, a važno je i to je li kandidatkinja prvi autor te njezina dosadašnja međunarodna aktivnost – istaknuo je akademik Kusić.

 

Zaprati kanal Večernjeg | Autor :

 

 

 

 

 

 

usporedila
Ella Dvornik objavila koliko zarađuju YouTuberi u Hrvatskoj: 'Pa kažu da nađeš pravi posao'
PBZ CROATIA OSIGURANJE
NIKA ISTRAŽUJE
Jesu li uplate u obvezni mirovinski fond moja imovina?
  • Avatar Graničari Stari
    Graničari Stari:

    Ne tražite vi nikakvu ravnopravnost već privilegije. Ne prolazi više ta feministička papazjanija.

  • Kmicanakreku:

    Sloboda znaci nejednakost.

  • Immanuell:

    Većina žena u znanosti su teški štreberi, za razliku od većine muškaraca koje stalno nešto interesira, naslućuju nešto novo, hoće to dokazati, više su praktičari kroz jasna i koncizna objašnjenja podkrijepljena dotadašnjim saznanjima iz područja kojim se bave...... Možda je ... prikaži još! i plaća znanstvenica zato u općem smislu nešto niža, ali svejedno mislim da pretjeruju.