Šveđani se u prosjeku konzultiraju s liječnikom manje od tri puta godišnje, u nas je ta brojka dvostruko veća, dok je u Mađarskoj riječ o više od 11 konzultacija. Dio je to objavljenih podataka Eurostata o zdravstvenim navikama u Europi i ne odnosi se na posjete bolnicama, a uključuje odlazak u ordinaciju liječnika kao i njegove kućne posjete pacijentu. Nadalje, u ove podatke nisu uključeni telefonski kontakti pacijenta s liječnikom, odlasci u ordinaciju radi propisanih laboratorijskih pretraga ili procedura poput injekcija ili fizikalne terapije.
Kroničan nedostatak liječnika
Među članicama EU postoje velike razlike u učestalosti konzultacija s liječnikom, stoji u objašnjenju podataka prema kojima je prosjek EU između 4,1 i 8,7 konzultacija u većini zemalja. U tom je prosjeku i Hrvatska s tim da se ovi podaci i zaključci Eurostata objavljeni ovih dana referiraju na 2014. godinu, a i valja biti oprezan s bilo kakvim komparacijama s obzirom na specifičnosti pojedine zemlje, napominju liječnici. Naime, ispodprosječan broj posjeta liječniku u nekoj zemlji može značiti kroničan nedostatak liječnika ili pak uređen zdravstveni sustav poput onog švedskog.
– U Švedskoj ili Danskoj razlog konzultacije s liječnikom je medicinske naravi, a kod nas ili u Turskoj nemedicinske! Nama pacijenti dolaze i da pišemo putne naloge, bolovanja, doznake za pelene... Vjerujem, kad bi se gledala struktura tih podataka, da bi tu podaci bili katastrofalni jer imamo u ordinacijama administrativnu konzultaciju, ali isto tako i neke stvari, za koje se kod nas čeka specijalista, u razvijenim zemljama radi medicinska sestra – komentira dr. Mario Malnar, liječnik obiteljske medicine s iskustvom u Hrvatskoj i Švedskoj. Stoga kao primjer navodi da u Švedskoj ultrazvuk srca radi medicinska sestra, a kardiolog pregleda nalaze i odobri ili ne. Ili u njegovoj švedskoj ordinaciji medicinska sestra pacijentima obavlja ultrazvuk mjehura dok on pregleda rezultat i dalje postupa što je potrebno.
Loše stanje zuba u školaraca
– U Hrvatskoj je, nažalost, više od 50 posto posjeta liječniku administrativne prirode. Pitam se jesmo li mi doista toliko bogati da plaćamo doktore da pišu putne naloge, potvrde za bolovanje, ispričnice itd.? – govori dr. Malnar. Dio istih podataka Eurostata jesu i posjeti zubaru, u što je uključen i odlazak ortodontu, a njih je u prosjeku 1,2 godišnje. U usporedbi s ranijom statistikom Eurostata iz 2009. godine, u nas je riječ o porastu. Podsjetimo, stanje zuba u školaraca u Hrvatskoj među najlošijima je u Europi.
>>Kaos oko bolovanja: HZZO da upute, kontrolori ih ruše
Posjeta ljekaru u Svedskoj kosta 250 sek (oko 25€). No gradjani imaju pravo na jedan tjedan bolovanja bez posjete ljekaru. Dovoljno je da se jave poslodavcu i slobodni su tjedan dana. Za prvi dan bolovanja ne prima se nadoknada dok se za ostale prima 80% od LD. Svi lijekovi se placaju no postoje razne olaksice.