Ministarstvo zdravstva donosi pravilnik o pokopu ostataka mrtvorođene djece čime se konačno kreće u rješavanje pitanja na koje su patolozi godinama upozoravali. Ti su stručnjaci, podsjetimo, u više navrata tražili regulaciju zbrinjavanja ostataka mrtvorođenčadi koji inače završavaju kao anatomski otpad ako se majka, odnosno roditelji ne odluče za pokop.
Iskustva liječnika
Iz iskustava koja nam prepričavaju, ovi specijalisti svjedoče različitim teškim situacijama jer se neki roditelji znaju vratiti sa željom da bi pokopali svoj plod i godinama nakon njegova gubitka. Premda ih na to ne obvezuju nikakva pravila, izuzev ljudskog suosjećanja, u jednoj su bolnici ustalili praksu da te ostatke čuvaju koliko god je moguće. Čine to upravo iz spomenutog razloga, ako majka, odnosno roditelji naknadno osjete potrebu da pokopaju mrtvorođenče. Nedavno su tako u jednoj bolnici dobili upit žene koja je pobacila prije 47 godina. I ma kako grubo to izgleda na papiru, iz iste bolnice kažu nam da, “kad se hladnjak napuni”, ne mogu više čuvati ostatke kojih je “i u ovom trenutku valjda 500”.
Takvih situacija nije malo, a to, osim iskustva patologa, potvrđuje i statistika Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Naime, prema posljednjim podacima Zavoda u hrvatskim bolnicama 2017. godine bila su 2403 pobačaja zbog “ostalih abnormalnih produkata začeća”. Te godine ukupan broj pobačaja bio je 6145 i najviše ih se odnosi na pobačaj na zahtjev koji je u nas zakonski dopušten do desetog tjedna trudnoće. Po isteku tog razdoblja pobačaj je moguć zbog različitih malformacija ploda, dok su, da tako kažemo, treća kategorija pobačaja oni spontane naravi. Iako se većina spontanih pobačaja u pravilu događa u ranoj fazi trudnoće, podaci HZJZ-a govore da ih je nakon desetog tjedna trudnoće u 2017. bilo 359, od čega njih 97 nakon 17. tjedna trudnoće. Ukupno je, neovisno o razlogu, nakon desetog tjedna trudnoće evidentirano 1099 pobačaja.
Patolozi su, podsjetimo, uz apel za regulaciju i postavljanje nekog pravnog okvira vezano za ovu temu, svojedobno na zagrebačkom Mirogoju tražili jednu lokaciju gdje bi mogli nakon kremiranja prosuti pepeo ostataka mrtvorođenčadi. Tako bi postojalo jedno zajedničko mjesto koje bi roditelji mogli obići kada za to osjete potrebu. No o tomu još nema nikakvih informacija, ali Ministarstvo zdravstvo krenulo je u izradu regulative. U deveteročlanoj radnoj skupini većinu predstavnika čine zaposlenici Ministarstva, liječnici, odnosno pravnici.
Još bez sadržaja pravilnika
Voditelj radne skupine je izv. prof. prim. dr. sc. Vili Beroš, pomoćnik ministra zdravstva, koji nam je potvrdio da je radna skupina osnovana s ciljem rješavanja ovog problema. Budući da je riječ o ovih dana pokrenutoj inicijativi unutar Ministarstva, ne postoji još nikakav plan u smislu rokova ili prijedloga sadržaja pravilnika. Iako se radna skupina osniva u vrijeme donošenja prvog hrvatskog takozvanog zakona o pobačaju, ovaj pravilnik prvenstveno će regulirati pokop mrtvorođenih nakon 10. tjedna trudnoće.
>>Pogledajte video: Prosvjed ispred Ministarstva zdravstva
