Samo u Letoniji više je zaposlenih koji dio plaće dobivaju na ruke ili na crno. U toj zemlji na ruke dio plaće dobiva 11, a u Hrvatskoj 8 posto zaposlenih.
Istraživanje Eurobarometra, provedeno u travnju i svibnju prošle godine, pokazuje da prihodi na crno u Skandinaviji čine neznatan dio ukupnog godišnjeg prihoda pojedinaca.
U južnoj, istočnoj i srednjoj Europi takva vrsta prihoda predstavlja znatan dio godišnjih prihoda. Štoviše, velik dio ispitanika odgovorio je da su im prihodi na crno jedino što zarađuju. Odmah iza Hrvatske su Grčka, Slovačka i Rumunjska sa sedam posto te Litva, Bugarska i Mađarska sa šest posto neprijavljenih prihoda.
Motivi za rad na crnu su različiti. Polovica to radi zato što smatra da koristi od ovakvih transakcija imaju obje strane, petina ispitanika tako radi zato što ne može pronaći redoviti posao, a 15 posto je onih koji smatraju da su porezi preveliki i da ih ne treba plaćati.
Drugi dio istraživanja bavio se kupnjom robe i usluga na crno. Tu i ne stojimo toliko loše jer se 17 posto ispitanika u Hrvatskoj izjasnilo da redovito kupuju robu i usluge na crno. Tu prednjači Grčka sa 30 posto i Nizozemska sa 29 posto, a najmanje ovakve robe i usluga kupuje se u Njemačkoj i Poljskoj.
No, razlika između sjevera i juga Europe i ovdje je vidljiva – na sjeveru se na crno plaćaju uglavnom usluge čišćenja kuće i uređivanja vrta, dok se na jugu na crno kupuje razna roba, ali i zdravstvene usluge. Više od 60 posto ispitanih kazalo je da robu na crno kupuje zbog znatno nižih cijena.
>>Kako riješiti problem zapošljavanja na crno? Je li besplatni telefon dovoljan?
>>Mrsić uveo besplatan telefon za rad 'na crno': Država izgubila više od 40 milijardi doprinosa
Rad na crno u mome slučaju potaknut je nemogućnošću normalnog života od dvije plaće. Na crno moram raditi da bi zaradio nešto više, a kakve su to dvije plaće dvoje stalno zaposlenih kad ne mogu pokriti najosnovnije životne potrebe. .. Sad osuđujmo one koji nemaju nikakva primanja jer ne umiru od gladi već na crno zarade koju kintu.