I prije nego što je Hrvatska potpisala Vatikanske ugovore, u osnovne škole uveden je vjeronauk kao izborni predmet, ali bez alternative, čime je prekršeno ustavno-pravno načelo sekularnosti. To je stara zamjerka koja se stalno iznova može čuti s različitih adresa, ponajprije od roditelja čiju se djecu diskriminira jer nisu upisana na vjeronauk, a redovito i od sekularističke udruge Protagora. Ministarstvo znanosti i obrazovanja lani je osmislilo kurikulum za alternativni predmet Kritičko mišljenje, ali hoće li išta biti od toga, zasad je nejasno. Prema popisu stanovništva iz 2021., broj katolika u Hrvatskoj pao je s 86,28 posto stanovništva 2011. godine na 78,97 posto preklani. No, dok taj podatak neki osporavaju zbog metodoloških razloga (onaj tko se na prvom pitanju o vjerskom opredjeljenju izjasnio kao kršćanin uvršten je u rubriku “ostali kršćani”), nije sporno da je broj ateista u Hrvatskoj porastao. Prof. dr. Lino Veljak uočava trend: 2001. zbroj ateista, agnostika i neopredijeljenih iznosio je 5,20 posto, 2011. iznosio je 6,74 posto, a na popisu iz pretprošle godine 10,15 posto. “To je u skladu s trendovima u zapadnim zemljama. No, unatoč svemu, Hrvatska je i dalje većinski katolička zemlja”, komentira. Sociologinja Nikolina Hazdovac Bajić, koja je lani provela istraživanje o sekularnosti u Hrvatskoj, ukazuje na to da hrvatski građani pokazuju izrazitu polarizaciju oko značenja religije i sekularnosti: dio njih smatra da u društvu prevladava ideološko-politički klerikalizam koji zbog jake pozicije Katoličke crkve snažno utječe na sve sfere društva, a dio da je sekularnost temeljna vrednota modernih demokracija koja i religioznim skupinama omogućuje da se bore za svoje stavove. Zamjetno je, međutim, da u posljednje vrijeme jača pritisak na zakonski sustav pozivanjem na religijski autoritet te religijske i pseudoreligijske obrede, poput okupljanja takozvanih molitelja na središnjem zagrebačkom trgu, pred bolnicama i drugdje.
U Hrvatskoj molitelji, u BiH i svećenici o NATO-u, a u Crnoj Gori klerikalni udar
Iako su sve redom ustavno definirane kao sekularne države, dominantne religijske institucije u zemljama regije imaju povlašten status i bliske su su s vlastima
Komentara 10
Tri različite države, ali drek im isti....
U Srbiji drzavna religija odnosno njeni sluzbenici raspaljuju velikosrbstvo kao u Rusiji. Mijesaju se i pozivaju na agresije na susjedne zemlje kao Kosovo, Crnu Goru, BiH i Hrvatsku. U Hrvatskoj ljudi klece i mole i to je to. Ali ljevicari posebno nasi nebi bili ljevicari da ne stave znak jednakosti izmedju agresivnih podpaljivaca ratova u Srbiji sa nekim pretjerano konzervatvnim moliteljima koji nikoga ne diraju.
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
Otvori KEKS Pay
U zemlji u kojoj je kilo mozga dvije marke ne postavlja se pitanje zašto zvati 184 ako molitva djeluje....😄😄😄😄