Što bi se dogodilo kada bi u ruskoj enklavi Kalinjingradu izbila pobuna, a pobunjenici pokušali izazvati rat između Rusije i NATO-a? To je jedno od pitanja kojima su se bavili stručnjaci tijekom simulacije ratnih scenarija održane prošlog tjedna na sveučilištu u Litvi, kojoj je ekskluzivan pristup imao britanski Sky News. U jednom od triju simuliranih scenarija skupina pobunjenika preuzima guvernera Kalinjingrada kao taoca i planira poslati tenkove i vojnike preko granice u susjednu Litvu, članicu NATO-a. Cilj pobunjenika, prema scenariju, jest potaknuti Moskvu na još oštriji obračun sa zapadnim saveznicima, a zatim prisiliti ostatak Rusije da im se pridruži, čime bi lokalna pobuna mogla prerasti u širi sukob između Rusije i Zapada.
U simulacijama su sudjelovali akademici, bivši diplomati i drugi stručnjaci iz Ujedinjenog Kraljevstva i drugih europskih zemalja. Preuzimali su uloge ruskih predstavnika, pobunjenika i država članica NATO-a, pokušavajući procijeniti kako bi različite strane reagirale na razvoj krize. Vježbu su organizirali novi think tank Baltic International Security Centre i litavsko Sveučilište za menadžment i ekonomiju ISM. Britanski novinar i stručnjak za Rusiju Edward Lucas, osnivač think tanka, sudjelovao je u organizaciji simulacija. Lucas je objasnio da je cilj bio ispitati situaciju iz drukčije perspektive od uobičajenih scenarija koji predviđaju da Rusija pokreće napad na istočno krilo NATO-a, čime Savez stavlja pred tešku odluku o odgovoru. "Ratne igre koje polaze od scenarija u kojem NATO ne čini ništa i samo promatra kako ruske snage ulaze u baltičke države potpuna su besmislica", rekao je Lucas.
Istaknuo je da Litva, Latvija i Estonija imaju bolje razumijevanje sigurnosnih prijetnji u svojoj regiji nego što se to često pretpostavlja na Zapadu. "Te zemlje vide stvari koje mi ne vidimo. Čuju ono što mi ne čujemo. Razumiju ono što mi ne razumijemo. Rade ono što mi ne radimo", rekao je. Dodao je da su baltičke države vrlo oprezne i spremne na obranu te da imaju saveznike koji su spremni boriti se od samog početka sukoba. Prema njegovim riječima, ruski predsjednik Vladimir Putin svjestan je takve spremnosti. "Zato mislim da je bilo važno sagledati situaciju iz suprotnog smjera i ne usredotočiti se toliko na vojnu prijetnju iz Rusije, koliko na ono što je zapravo ključno – ranjivost Kalinjingrada", zaključio je Lucas.
Kalinjingrad je ruska enklava na obali Baltičkog mora, odvojena od ostatka ruskog teritorija. U njoj živi gotovo milijun ljudi, a graniči s Litvom i Poljskom, objema članicama NATO-a. Područje je nekoć bilo snažno militarizirano, no dio naoružanja i vojnika preusmjeren je na ruski rat protiv Ukrajine, što je, prema Lucasovoj procjeni, oslabilo njegovu obranu. Sigurnosna situacija oko Kalinjingrada posebno je osjetljiva zbog njegova strateškog položaja između članica NATO-a i povezanosti s ruskim vojnim kapacitetima na Baltiku.
Sky News navodi da je Kremlj posljednjih tjedana upozoravao kako bi bio spreman pokrenuti nuklearni napad kao odgovor na bilo kakav izazov NATO-a usmjeren prema toj enklavi. Litva i Poljska pomno prate zbivanja na tom području i zbog mogućnosti da ruski građani pokušaju prijeći na njihov teritorij kako bi izbjegli eventualno novačenje za rat u Ukrajini. Litavska vlada zbog sigurnosnih zabrinutosti šalje dodatne vojnike radi zaštite granice s Kalinjingradom. Scenarij pobune nije prognoza da će se takav događaj doista dogoditi, nego simulacija kojom se ispituju moguće slabosti Rusije i načini na koje bi lokalna kriza mogla prerasti u međunarodni sukob.
Oana Lungescu, bivša glavna glasnogovornica NATO-a, sudjelovala je u procjeni simuliranih scenarija te je tijekom vježbe preuzimala različite uloge, među ostalim i ulogu najvišeg vojnog zapovjednika Saveza. Kao najvažniju pouku izdvojila je brzinu donošenja odluka i koordinaciju među saveznicima. "Moja je glavna pouka koliko je vrijeme važno, koliko je važno djelovati vrlo brzo i koordinirano", rekla je Lungescu. Upozorila je da bi se u stvarnoj krizi događaji mogli odvijati iznimno brzo, iz različitih smjerova, dok bi donositelji odluka raspolagali nepotpunim informacijama i morali donositi složene odluke. "Upravo je zato važno da svi saveznici kroz NATO mogu doći do zajedničkog zaključka, a zatim brzo djelovati, zauzeti položaje i podići razinu pripravnosti svojih snaga kako bi spriječili agresiju, odvratili potencijalnog napadača i spriječili da se kriza dodatno pogorša", rekla je.
Kristina (20) stopirala na mostu, Luka je mučio i ubio francuskim ključem: Poslije otišao na kavu pa tvrdio da je čuo glasove
Otvori KEKS Pay
