Tržište nekretnina u Hrvatskoj u padu: Primorsko-goranska županija gubi trećinu transakcija

Ovaj “veliki pad prodaje” ne znači da su nekretnine postale pristupačne građanima, nego da je tržište konačno zapelo u vlastitim apsurdima. Godinama se stanovi i kuće nisu prodavali zato što su ljudi imali novca, nego zato što su služili kao ulaganje, štednja ili sezonski prihod za strance. Čim su kamate porasle, a prinosi postali nesigurniji, transakcije su se srušile — posebno na obali, gdje se nekretnine tretiraju kao financijski proizvod, a ne mjesto za život. Pad od 32 posto u Primorsko-goranskoj županiji nije znak krize, nego znak zasićenja. Tržište koje ovisi o kupcima iz Slovenije i Njemačke nije zdravo tržište, nego ovisnički odnos. Istodobno, domaće stanovništvo i dalje ostaje isključeno: cijene ne padaju značajno, ponuda je loše prilagođena stvarnim potrebama, a politika se i dalje pravi da je problem “nedostatak gradnje”, a ne špekulacija. Drugim riječima, ne gledamo pad tržišta, nego pad iluzije da se nekretninski boom može održavati unedogled, dok se stanovanje pretvara u luksuz, a ne osnovno pravo. Tržište se hladi — ali društveni problem ostaje.