Rusija je tijekom razgovora sa Sjedinjenim Američkim Državama o mogućoj obustavi napada na ukrajinska energetska postrojenja zatražila ublažavanje sankcija koje su joj nametnute. Kremlj pritom nastoji postići širi dogovor koji bi, uz energetsku infrastrukturu, uključivao i prekid vatre na Crnom moru. Kako piše Kyiv Independent, pozivajući se na američke i ukrajinske dužnosnike upoznate s pregovorima, Moskva gospodarske ustupke postavlja kao jedan od uvjeta za postizanje sporazuma. Takvi zahtjevi dolaze u vrijeme intenziviranja ruskih udara na ukrajinski energetski sustav. Prema riječima visokog dužnosnika ukrajinskog obrambenog sektora, ruske snage nastoje nanijeti što veću štetu ukrajinskoj infrastrukturi kako bi Moskva u eventualne pregovore ušla s povoljnijim položajem.
Posljedice napada već ozbiljno pogađaju stanovništvo. U mnogim dijelovima Kijeva prekidi opskrbe električnom energijom postali su svakodnevica, a nakon ruskog udara 8. listopada bez struje je ostao znatan dio ukrajinske prijestolnice, grada s više od tri milijuna stanovnika. Unatoč informacijama o mogućim diplomatskim pomacima, službene izjave iz Moskve ne upućuju na spremnost za brzo postizanje dogovora. Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov 8. listopada odbacio je korisnost pregovora koji bi bili ograničeni isključivo na pojedine dijelove sukoba. „Kijev trenutačno ne predlaže dugoročno rješenje, nego prekid vatre u području koje predstavlja njegovu Ahilovu petu, a to je energetski sektor,” izjavio je Peskov, prenosi Kyiv Independent.
Ipak, informacije koje su novinarima prenijela dvojica ukrajinskih i jedan američki dužnosnik upućuju na drukčiji pristup ruskih pregovarača iza zatvorenih vrata. Prema njihovim navodima, predstavnici Moskve u neformalnim kontaktima signalizirali su da bi Rusija mogla pristati na razgovore o ograničenom primirju, ali uz određene protuzahtjeve. Među njima se posebno ističe ublažavanje sankcija, što su potvrdila tri izvora upoznata s diplomatskim kontaktima. Washington već neko vrijeme pokušava postići sporazum kojim bi se spriječili daljnji ruski i ukrajinski napadi na energetska postrojenja. Upravo je mogućnost takvog djelomičnog prekida vatre postala jedno od važnijih pitanja u nastojanjima da se pronađe diplomatski izlaz iz rata.
Nekoliko ukrajinskih dužnosnika smatra da američki predsjednik Donald Trump želi ostvariti vidljiv rezultat u pregovorima prije održavanja izbora za američki Kongres. Određeni optimizam u američkoj administraciji pojavio se nakon posljednjeg putovanja Trumpovih izaslanika Stevea Witkoffa i Jareda Kushnera u Rusiju. Po povratku su, prema dostupnim informacijama, procijenili da postoji mogućnost postizanja dogovora o zaustavljanju napada na energetsku infrastrukturu. Važnu ulogu u kontaktima Washingtona i Moskve imao je i ruski izaslanik Kiril Dmitrijev, koji je tijekom rujna dvaput posjetio Sjedinjene Američke Države. Ondje je razgovarao s Witkoffom i Kushnerom, a jedna od glavnih tema bila je mogućnost uspostave energetskog primirja.
Izvori iz američkih i ukrajinskih krugova upoznati s tijekom sastanaka navode da je Dmitrijev američkim sugovornicima jasno dao do znanja kako Kremlj zauzvrat očekuje popuštanje sankcijskog pritiska. Međutim, još nije razjašnjeno na koje se konkretne sankcije ruski zahtjevi odnose. Europski diplomat upućen u pregovore upozorio je za Kyiv Independent da bi Moskva mogla pokušati ishoditi i pristup ruskoj imovini zamrznutoj zbog sankcija. Takvu mogućnost smatra posebno opasnom jer bi, prema njegovoj procjeni, oslobođena sredstva mogla poslužiti financiranju nastavka rata. „Ako im se odmrznu sredstva obuhvaćena sankcijama, gotovo je sigurno da će taj novac iskoristiti za eskalaciju rata,” upozorio je diplomat. „Nitko zapravo ne vjeruje da se doista namjeravaju pridržavati prekida vatre,” dodao je.
Da je zahtjev za ublažavanje sankcija doista dio ruskog pregovaračkog pristupa, potvrdili su i ukrajinski dužnosnici uključeni u razgovore. Ipak, ni oni zasad nemaju precizne informacije o tome koje bi restriktivne mjere Moskva željela ukloniti. Zbog toga se očekuje da će upravo ruski gospodarski zahtjevi zauzeti važno mjesto na predstojećim američko-ukrajinskim konzultacijama. Za 9. listopada predviđen je sastanak ukrajinskog izaslanstva s Trumpovim predstavnicima u Sjedinjenim Američkim Državama. Na dnevnom redu trebali bi se naći prijedlozi o obustavi napada na energetsku infrastrukturu te mogućem prekidu vatre na Crnom moru. Ukrajinski pregovarači pritom žele dobiti jasniju sliku onoga što su američki predstavnici dosad dogovarali s Moskvom, osobito kada je riječ o mogućem ukidanju ili ublažavanju sankcija.
O osjetljivosti gospodarskog dijela pregovora govorio je i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski. Upitan 8. listopada o mogućim ekonomskim aranžmanima Washingtona i Moskve, kazao je da ukrajinsko vodstvo „zna mnogo”, ali da te informacije trenutačno ne namjerava iznositi u javnost. „Nisam spreman o tome govoriti javno ni iznositi pojedinosti,” poručio je Zelenski novinarima. U Kijevu, međutim, raste zabrinutost da Rusija pregovarački proces pokušava iskoristiti za ostvarivanje dodatnih političkih i gospodarskih pogodnosti, umjesto za stvarno smirivanje sukoba. Posebnu sumnju izaziva činjenica da ruske vojne operacije ne jenjavaju ni tijekom diplomatskih kontakata. Jedan od ukrajinskih dužnosnika upoznatih s razgovorima upozorio je da se popis ruskih uvjeta neprestano proširuje. „Svaki put kada započnu pregovori, oni iznose sve više novih zahtjeva,” izjavio je jedan ukrajinski dužnosnik upoznat s razgovorima. „Sada se pojavilo i pitanje ukidanja sankcija,” dodao je.
Ukrajinsko vodstvo protivi se svakom rješenju kojim bi Moskva dobila gospodarske ustupke u zamjenu za obustavu napada na energetska postrojenja. Stav Kijeva jest da takav sporazum mora počivati na načelu uzajamnosti, što podrazumijeva istodobni prekid napada s obje strane, bez dodatnih pogodnosti za Rusiju. Rasprave o energetskom primirju odvijaju se u okolnostima u kojima su pregovori o sveobuhvatnijem mirovnom sporazumu praktički zapeli. Glavnu prepreku i dalje predstavljaju ruski teritorijalni zahtjevi, koje ukrajinska strana ocjenjuje neprihvatljivima i nekonstruktivnima. Američka administracija stoga nastoji pronaći prostor za ograničeni dogovor, usmjeren na zaštitu energetskih objekata i sigurnost pomorskog prometa u Crnom moru. Uspjeh takve inicijative mogao bi označiti prvi konkretniji pomak u pregovorima, iako pritom ne bi bila riješena temeljna pitanja rata.
Ukrajina se nada da bi sadašnji diplomatski kontakti mogli stvoriti uvjete i za izravne pregovore uz sudjelovanje predstavnika Kijeva, Washingtona i Moskve. Mogućnost trilateralnog susreta spominjala se i tijekom posjeta njemačkog kancelara Friedricha Merza Kijevu 4. listopada. Dok je Zelenski razgovarao s Merzom, američki izaslanik Steve Witkoff poslao mu je poruku u kojoj je izrazio želju Washingtona da se takav sastanak organizira do kraja listopada. Ukrajinski predsjednik odgovorio je da Kijev podupire održavanje razgovora u tom formatu. Unatoč tome, ukrajinski dužnosnici smatraju da je prije bilo kakvih daljnjih koraka nužno utvrditi stvarne namjere Kremlja. Ključnim drže odgovor na pitanje što Rusija konkretno traži zauzvrat za energetsko primirje te postoji li uopće spremnost Moskve da zaustavi napade bez dodatnih političkih i gospodarskih ustupaka.
Američki predsjednik Donald Trump objavio je u petak, 9. listopada, da je nakon razgovora s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom dogovorena isporuka velikih količina ruskog dizelskog goriva na američko i svjetsko tržište. „Rusija će odmah isporučiti više od 300.000 tona dizelskog goriva na američko i svjetsko tržište, dodatnih 500.000 tona tijekom studenoga te još milijun tona neposredno nakon toga,” napisao je Trump na Truth Socialu. „Zahvaljujući našoj POTPUNOJ KONTROLI nad Hormuškim tjesnacem i ovoj važnoj objavi o ruskim energentima, cijene dizelskog goriva za Amerikance, ali i za cijeli svijet, PADAT ĆE REKORDNOM BRZINOM I U REKORDNIM IZNOSIMA!,” dodao je.
Otvori KEKS Pay
Ako Rusija isporučuje svoje dizel-gorivo na američ̣ko i svjetsko trežište, znači da su ekonomske sankcije Rusiji ukinute.Drugim riječima, sada će Ameri svojom kupnjom ruskih energenata praktički financirati Rusiju u ratu protiv Ukrajine. Bit će zanimljivo vidjeti hoće li i Europljani početi kupovati energente od Rusije i tako financirati rusku stranu u ratu.