Rusija je izvršila do sada najveći napad dronovima od početka invazije na Ukrajinu. Na ciljeve u Ukrajini poslan je 741 dron, što je više od 539, koliko ih je upućeno 4. srpnja. Tvrdi se kako većina nije uspjela pogoditi svoj cilj, no puno je važnije nešto drugo – napad je uslijedio samo nekoliko sati nakon što je američki predsjednik Donald Trump javno kritizirao ruskog mu kolegu Vladimira Putina zbog izbjegavanja mirovnih pregovora rekavši da Putin na taj prijedlog baca "govna".
– Putin nas zasipa s puno govana, ako baš želite znati istinu. Uvijek je jako ljubazan, ali to ispadne beznačajno – rekao je Trump. Da bi onda nastavio i s mogućnosti novih sankcija, do sada najtežih prema Rusiji. Odbio je dati detalje, ali rekao je da bi svaka akcija došla kao "malo iznenađenje".
Izgleda da je Donald Trump shvatio kako ga od početka njegova mandata u kojem je svijetu dao obećanje da će zaustaviti sukob u Ukrajini Vladimir Putin jednostavno zafrkava i ne misli ozbiljno. Najveće predizborno obećanje tako ne može ispuniti i sada ide uobičajeni scenarij. Danas se u zapadnim medijima pojavila priča o tome kako je Trump zaprijetio da će bombardirati Moskvu. Po toj priči, Donald Trump prošle je godine na privatnom okupljanju donatora rekao da je jednom prilikom u prvom mandatu pokušao odvratiti ruskog predsjednika Vladimira Putina od napada na Ukrajinu prijeteći da će "bombardirati Moskvu" kao odmazdu, prema audiosnimci koju posjeduje CNN.
– Putinu sam rekao: "Ako uđeš u Ukrajinu, bombardirat ću Moskvu. Kažem ti da nemam izbora", rekao je Trump prema toj audiosnimci.
– A potom Putin kaže: "Ne vjerujem ti." Ali vjerovao mi je 10% – rekao je prema toj snimci Trump.
Drugi način PR spina loše odluke u vjerovanju Putinu jest svaljivanje krivnje za prestanak slanja oružja Ukrajini na ministra obrane Petea Hegsetha. Prema ovome, Hegseth nije obavijestio Bijelu kuću prije nego što je prošlog tjedna odobrio pauzu u isporukama oružja Ukrajini, prema pet izvora upoznatih s tim pitanjem koja CNN tvrdi da ima, što je izazvalo pritisak unutar administracije kako bi se shvatilo zašto je obustava uvedena i objasnilo to Kongresu i ukrajinskoj vladi. Predsjednik Donald Trump u utorak je sugerirao da nije odgovoran za taj potez. Upitan u utorak tijekom sastanka kabineta odobrava li pauzu u isporukama, Trump je oklijevao rekavši samo da će SAD nastaviti slati obrambeno oružje Ukrajini. Ponovno upitan tko je odobrio pauzu, Trump je odgovorio: "Ne znam, zašto mi ne kažete?" Trump je u ponedjeljak navečer korigirao pogrešku i obećao slanje nove pošiljke oružja Ukrajincima.
– Poslat ćemo još oružja. Moraju se biti u stanju obraniti. Jako ih udaraju. Moramo poslati još oružja, obrambenog, prije svega, jer ih baš jako, jako udaraju – rekao je Trump. No činjenica je da SAD sada ima samo 25 posto potrebnih projektila za sustave Patriot jer je ostalo potrošeno u sukobu Izraela i Irana zbog čega je do obustave i došlo, odlučio o tome Hegseth ili netko drugi. Moguće je kako je i zbog toga, a pogotovo nakon Trumpovih riječi o tome da ga Putin cijelo vrijeme zavlači, ruski predsjednik odlučio pokazati da ga ništa kod Trumpa ne impresionira i uslijedio je masovni napad dronovima.
"Ovo je demonstrativni napad i događa se u vrijeme kada je bilo toliko pokušaja postizanja mira i prekida vatre, ali Rusija sve odbacuje. Naši partneri znaju kako izvršiti pritisak kako bi Rusija bila prisiljena razmišljati o prekidu rata, a ne o novim udarima. Svi koji žele mir moraju djelovati", napisao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski na Telegramu. Baražna vatra, koja je uglavnom ciljala grad Lutsk na sjeverozapadu Ukrajine bila je toliko intenzivna da je poljska vojska morala podići zrakoplove u svom zračnom prostoru, javlja CNN.
"Sinoć je naša regija ponovno bila izložena masovnom napadu. Gotovo sve je letjelo prema Lutsku", rekao je na Telegramu Ivan Rudnitskyi, načelnik vojne uprave u Volinskoj regiji, u kojoj se nalazi Lutsk. Rusi, naravno, tvrde da su pogodili više ciljeva koje su dronovima Geranij pogodili i u Lutsku i u Harkovu, Žitomiru, Poltavi, Pavlogradu, Zaporižji, Krivom Rogu, pa i u Čerkaskoj, Viničkoj i Lavovskoj oblasti. No Rusija dronovima provodi i jednu novu strategiju kojom želi omesti novi ukrajinski val mobilizacije.
Gađa regrutne centre pa je tako u Zaporižji pogođen regionalni centar za novačenje u kojem je ranjeno 11 vojnika, ali i nekoliko civila. Gađan je i centar za novačenje u Harkovu te u Poltavi, u kojem su poginule dvije osobe, a 47 ih je ozlijeđeno. Izvršen je sličan udar i u Kremenčuku. Koordinate regrutnih centara ruske snage prikupljaju putem Telegrama kojim kruže botovi u potrazi za takvim informacijama kao i za osobnim podacima koji se kasnije, naravno, zloporabljuju. Rat se ne odvija samo dronovima, ukrajinska strana ionako nema kapacitet uzvratiti istom mjerom prema Rusiji, a Rusi obilato koriste još postojeću zračnu nadmoć suzbijajući ukrajinske pokušaje kontranapada na ruskoj granici zrakoplovnim bombama.
U tijeku je ono što Rusi zovu Operacijom Sjeverni vjetar, kojom pokušavaju stvoriti tampon zonu na ruskoj granici kako bi se spriječilo ponavljanje situacije u regiji Kursk. Samo, ne izgleda ta operacija tako jer su Rusi već zauzeli ozbiljan komad Sumske oblasti, koji daleko nadilazi pojam tampon zone. Također, na pravcu Kupjanska Rusi su doprli do ulaza u grad, a ako ga zauzmu, bit će to praktički vraćanje položaja koje su bili napustili ujesen 2022. godine. Ništa drukčije nije ni na pravcu Pokrovska, gdje su ispred Mirnograda, ali potvrđeno je i zauzimanje mjesta Dačnoje, prvoga koje su Rusi zauzeli u Dnjipropetrovskoj oblasti pa je pitanje kakav će ta činjenica imati učinak na moral ukrajinske vojske.
Sve ovo govori o tome da Vladimir Putin možda više nije zainteresiran ni za svoj minimalistički cilj, a to je osvajanje četiri istočne i južne regije Ukrajine, Hersonsku, Zaporišku, Donecku i Luhansku, nego za znatno više, možda sve do samog Dnjepra. Sergej Lavrov sutra, 11. srpnja, ide u Sjevernu Koreju. Očito je da se pomoć te zemlje Rusiji u ovom ratu znatno isplatila s više strana.
Otvori KEKS Pay
Ide cura preko sela 10 posto nevesela