Nasuprot žučnim raspravama o ideološkim temama, novosti u sustavu zdravstva s naglaskom na potpunu privatizaciju primarne zdravstvene zaštite, tj. obiteljskih doktora, ginekologa i pedijatara te preostalih domskih stomatologa, građane baš ne zanimaju previše. Zakon o zdravstvenoj zaštiti u javnoj je raspravi gotovo tri tjedna, no malo tko se uključio premda je niz novih pravila rada koja doktorima idu naruku, ali je pitanje kako će se odraziti na pacijente.
Ambulanta u nasljeđe
Najistaknutiji zagovornik javnog zdravstva, dr. Dražen Gorjanski iz Udruge hrvatskih pacijenata kaže da je zakon osmišljen kako bi se javni novac slijevao u privatne džepove. Upozorava da će novi zakon omogućiti da građani opreme ambulantu i predaju je liječniku u trajno vlasništvo, plate mu specijalizaciju i dodatna školovanja, redovito im plaćaju oko 505 tisuća kuna godišnje iz HZZO-a, a da liječnici istovremeno mogu dodatno zarađivati naplaćujući tim građanima usluge, mogu tu ambulantu preseliti, prodati ili ostaviti djeci u nasljeđe.
– Kako će prenijeti posao u javnoj službi na nekog drugog? To je kao da predsjednica Grabar-Kitarović prenese svoje pravo na obavljanje djelatnosti na supruga ili sina – slikovit je dr. Gorjanski.
Osvrnuo se i na mogućnost grupne prakse u obavljanju javne zdravstvene službe:
– Kada smo privatnici da bismo zaradili više novca, tada ćemo se udruživati, ali kada se treba udružiti radi javnog interesa u dom zdravlja, e to ne može!
Zakon predviđa da se osnaživanjem primarne zdravstvene zaštite “omogući fizička dostupnost zdravstvenih kapaciteta pacijentima kako bi se omogućilo da pružanje medicinske skrbi bude dostupno i pravovremeno”, međutim, moglo bi se dogoditi upravo suprotno ako se privatne ordinacije koncentriraju u većim središtima. I sada je mali interes liječnika za radom u slabije naseljenim mjestima i na otocima; neka mjesta imaju doktora u samo određene dane ili se stalno izmjenjuju u pauzama dok ne odu drugdje – u bolnicu ili inozemstvo, a hoće li se to promijeniti privatizacijom, tek treba vidjeti.
Također će se tek u budućoj praksi pokazati kako će funkcionirati privatno plaćeno javnim novcem: hoće li liječnik prije primiti pacijenta koji plaća gotovinom ili osiguranika HZZO-a s dopunskim osiguranjem?
Petstotinjak ih ide u mirovinu
Plaćanje najma ordinacije po tržišnoj cijeni moglo bi se odraziti i na pacijente u gradovima. Umjesto 1200 kuna, koliko plaćaju danas za koncesiju, ordinacije će morati plaćati tržišnu cijenu najma. Hoće li to nekima biti skuplje pa odluče, primjerice, umjesto najamnine u Domu zdravlja u središtu Zagreba, ordinaciju preseliti u jeftiniji prostor na rubu grada? Mladim liječnicima obiteljska medicina nije zanimljiva specijalizacija, zbog neatraktivnog statusa i radnih uvjeta, što vodi prema još većem manjku primaraca. Obiteljski liječnici u Hrvatskoj u prosjeku imaju 50 godina, u sljedećih nekoliko godina petstotinjak će ih otići u mirovinu. Zato se uvelike išlo naruku ponajprije obiteljskim doktorima. Možemo li se pouzdati u to da će zadovoljan liječnik pacijentima više ići ususret?
Danke Deutschland!