Europske vlade sve su svjesnije da bi uskoro mogle morati imenovati osobu koja bi izravno pregovarala s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom o mogućem mirovnom sporazumu za Ukrajinu. No, među europskim dužnosnicima još nema suglasnosti o tome tko bi trebao preuzeti tu ulogu, piše Politico.
Rasprava je dobila na važnosti nakon što je američki predsjednički izaslanik Steve Witkoff ovog tjedna otputovao u Rusiju kako bi Putinu ponudio mogućnost trostranog sastanka s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom i ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, s ciljem postizanja primirja. Europske saveznike pritom zabrinjava mogućnost da bi Washington i Moskva mogli dogovarati uvjete završetka rata bez odgovarajućeg sudjelovanja europskih država, čiji su sigurnosni interesi izravno povezani s ishodom sukoba.
Češki predsjednik Petr Pavel smatra da bi Europska unija trebala odrediti osobu ili skupinu ljudi s jasnim mandatom za pregovore u ime Europe. „Predsjednik Putin ne priznaje Europsku uniju kao autoritet”, rekao je Pavel u utorak u intervjuu za mrežu Axel Springer Global Reporters’ Network, čiji je dio i Politico. Dodao je da Putin ne želi razgovarati s predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen, visokom predstavnicom EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Kajom Kallas niti s drugim europskim čelnicima, uključujući francuskog predsjednika Emmanuela Macrona. Pavel smatra da bi zato trebalo odabrati predstavnika koji ne mora nužno biti dužnosnik EU-a ili NATO-a, nego politički čelnik kojemu bi ostale države dale mandat za pregovore.
Potrebu za izravnim komunikacijskim kanalom s Moskvom zagovara i David Lidington, istaknuti suradnik britanskog Kraljevskog instituta za obrambene i sigurnosne studije (RUSI). „Koliko god nam to bilo teško prihvatiti, mislim da bi bilo dobro imati nekakav kanal prema Putinu”, rekao je Lidington. Iako ne očekuje značajnije rezultate u kratkom roku, smatra da bi takav kanal mogao biti koristan ako se otvori prilika za pregovore.
Među imenima koja se spominju kao mogući europski predstavnici ističe se finski predsjednik Alexander Stubb. Prema sugovornicima Politica, njegova je prednost odnos s Trumpom, ali i dugogodišnje finsko iskustvo u odnosima s Rusijom. Finska i Rusija dijele granicu dugu oko 1300 kilometara, a dvije su zemlje kroz povijest vodile i ratove. Zbog toga Helsinki ima veliko iskustvo u procjeni sigurnosnih prijetnji koje proizlaze iz odnosa s Moskvom. "Stubb je zanimljiv zbog finskog poznavanja Rusije i tradicionalnog dijaloga s njom", rekao je jedan europski diplomat za Politico, dodajući da Finska dobro razumije što je potrebno kako bi se osigurala sigurnost u takvim okolnostima.
Drugi diplomat ocijenio je da je Stubb zasad jedini koji je pokazao spremnost preuzeti vodeću političku ulogu na najvišoj razini te da bi mogao predstavljati Europu na budućem mirovnom sastanku. Stubb je u utorak u Norveškoj sudjelovao na razgovorima o Ukrajini zajedno sa Zelenskim i Witkoffom, uoči američkog izaslanikova odlaska na sastanak s Putinom. Uz Stubba, kao mogući sugovornici Kremlja spominju se i najviši dužnosnici Europske unije. Među njima su predsjednik Europskog vijeća António Costa, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i visoka predstavnica Kaja Kallas. Prema pisanju Politica, europski čelnici prošlog su tjedna na sastanku u Bruxellesu pitali Costu bi li trebao započeti razgovore s Putinom. On je, prema riječima jednog diplomata, odgovorio da to zasad ne namjerava učiniti. Ipak, dio diplomata smatra da bi upravo Costa mogao biti prikladan izbor jer bi ga Moskva mogla doživjeti kao neutralnijeg posrednika od von der Leyen ili Kallas, koje se smatra izrazito usmjerenima na potporu Ukrajini. "Costa djeluje kao pošteniji posrednik", sažeo je jedan od diplomata za Politico.
Europska komisija istodobno odbacuje dojam da je Europa isključena iz diplomatskih napora. Njezina glasnogovornica Paula Pinho istaknula je da je na razgovorima u Oslu sudjelovao i Björn Seibert, šef kabineta Ursule von der Leyen. Prema njezinim riječima, cilj sastanka bio je utvrditi postoje li uvjeti za prelazak na trostrane ili šire pregovore, u kojima bi za istim stolom sudjelovale Ukrajina i Rusija. Razgovori su se bavili teritorijalnim pitanjima, sigurnošću i poslijeratnim gospodarskim razvojem Ukrajine. "Vrlo je važno da sjedimo za stolom, da možemo predstaviti svoje stajalište i sudjelovati u ostvarivanju zajedničkog cilja – okončanju ovog užasnog rata", rekla je Pinho. Witkoff bi nakon sastanka s Putinom trebao izvijestiti Ukrajinu i europske saveznike o rezultatima razgovora.
Kristina (20) stopirala na mostu, Luka je mučio i ubio francuskim ključem: Poslije otišao na kavu pa tvrdio da je čuo glasove
Otvori KEKS Pay
