Talijani su odlučili. Referendumom su ovaj tjedan zaključili da će broj parlamentarnih zastupnika srezati za trećinu, odnosno u donji dom smjestit će ih 400 umjesto 630, a senatora će odsad biti 200 umjesto 315.
Jedan zastupnik sada, preračunamo li to, dolazi na 151.210 Talijana, a susjedi kažu da će im upravo ta matematika omogućiti dodatnu milijardu eura u godišnjem proračunu jer onima kojih po novom nema, naravno, neće morati davati ni parlamentarne plaće. Ili saborske, ako ćemo preslikati sustav u Hrvatsku, u kojoj jedan zastupnik “pokriva” otprilike 29 tisuća stanovnika. Treba li možda i nama promjena, odnosno redukcija u parlamentu, pitali smo koga drugog nego same saborske zastupnike.
To je broj bivših općina
– Baš sam si mislio danas na sjednici kad nas je bilo tridesetak, što zbog korone a što zbog toga što nije bilo glasovanja pa nisu svi bili prisutni, kako bi super bilo da nas je uvijek toliko – kroz smijeh govori nam potpredsjednik Kluba zastupnika Domovinskog pokreta Zlatko Hasanbegović i dodaje da brojnost parlamenta nije problem sam po sebi. Izborni sustav i izborni zakon ono su, kaže, na što bi se prvo trebalo fokusirati.
– Samo je jedno pitanje, a to je činjenica da ne dolaze svi zastupnici u Sabor s osvojenim istim brojem glasova. Ali koliko ima političkih opcija, toliko ima i mišljenja o tome kako bi sam izborni sustav trebao izgledati – kaže Hasanbegović, dok nam iz HDZ-a kratko poručuju da oni za smanjenje parlamenta nisu. A Arsen Bauk (SDP) smatra da bi se reduciranje broja zastupnika na kraju svelo na raspravu o manjinama.
– Svako smanjenje broja zastupnika mijenja broj manjinaca i predstavnika dijaspore, a to je određeno Ustavom i Ustavnim zakonom. Znam da je popularno govoriti o različitim smanjivanjima, ali mislim da je broj parlamentaraca koji Hrvatska ima u redu – kaže Bauk i dodaje kako broj od 140 zastupnika, koliko ih je bez manjina i dijaspore, odgovara broju bivših općina, plus nekoliko većih gradova. A upravo tako se nalazi balans, odnosno postiže da svaka sredina u Saboru bude zastupljena.
– Smanji li se ukupni broj zastupnika, pitanje je kako bi to utjecalo i na izborne jedinice i bi li bilo moguće postići trenutačnu zastupljenost – kaže Bauk. Da broj sabornika svakako treba smanjiti smatra Nikola Grmoja iz Mosta čija je stranka već izradila zakonski prijedlog o izmjeni izbornog zakona po kojem bi se broj zastupnika na Markovu trgu smanjio sa sadašnjih 151 na najviše 120. – I dalje stojimo pri svom stavu. S obzirom na to da dobar dio zastupnika uopće ne radi svoj posao, manji parlament nam apsolutno treba. Bez promjene Ustava može se bez problema ići na sto zastupnika – objašnjava Nikola Grmoja, aludirajući, naravno, na činjenicu da je Ustavom RH određeno da Hrvatski sabor može imati od sto do 160 zastupnika. Ako bi se išlo na još manji broj, odnosno na manje od stotinu zastupnika, to predložiti mora petina njih ili Vlada ili, pak, predsjednik Republike.
Gotovo pa referendum
Da je, pak, talijanska situacija puno drukčija od hrvatske, pojasnio je politolog i sveučilišni profesor Pero Maldini.
– U Italiji imate visoko fragmentirani parlament, koji je reprezentativniji od onih s pragom od pet i više posto, kakav je kod nas. Ali to ujedno znači da je njihov parlament i politički nestabilniji, što se moglo vidjeti i iz više od 60 vlada koje su se kod Talijana izmijenile u samo pola stoljeća. Hrvatski je parlament stabilan i mislim da prag za ulazak u njega nikako ne bi trebao biti niži od pet posto – kaže Maldini, dodajući da ono čime bi se postojeći, sasvim primjereni izborni sustav mogao još unaprijediti, jest urediti veličinu izbornih jedinica, kako bi svi glasovi jednako vrijedili, te povećati broj preferencijskih glasova s jednog na najviše tri.
Tada bi odnos reprezentativnosti i stabilnosti bio optimalan. Za smanjenje broja zastupnika za 25 posto, odnosno sa 160 na 120, zalagala se i inicijativa Narod odlučuje, koja je za to skupljala potpise, ne bi li se raspisao referendum. Osim manjeg broja zastupnika, željeli su i da se umjesto jednog, može zaokružiti tri preferencijska kandidata, da izborne jedinice prate granice županija, da se izborni prag smanji s pet na četiri posto te da birači mogu glasovati dopisno i elektronički.
Zločinačke organizacije HDZ, SDP, HNS, SDSS, IDS, GLAS, REFORMISTI i ostali ne žele smanjenje zastupnika u Saboru jer se smanjuje broj nepotrebnih uhljeba koji kao paraziti žive na leđima hrvatskog naroda.