- Moja razina načelnika sektora nije takva da propitkujem odluke ministra. U toj situaciji sam napravila jedino što sam mogla po zakonu. Upozorila sam na to pismeno i usmeno, i na kraju sam te ugovore odbila parafirati. Na mene se radio neki blagi pritisak, a imala sam svijest i da koliko mogu zaštitim svoje ljude. Bila sam i na sastanku u kabinetu ministra, kojem je nazočio i tadašnji državni tajnik. U kabinet sam pozvana jer sam odbila provesti nalog, no rečeno mi je nije moje da propitkujem odluke i ovlasti ministra. Na koncu je ta odluka, koju je ministar potpisao, spuštena nama uz nalog da je provedemo. S njom je bio i popis subjekata kojima se trebaju dodijeliti potpore - kazala je među ostalim Danijela Žagar, svjedočeći u nastavku suđenja na zagrebačkom Županijskom sudu u aferi "Po babi i stričevima".
Riječ je o postupku u kojem je USKOK optužio bivše ministre Andreja Plenkovića - Darka Horvata, Josipa Aladrovića, Tomislava Tolušića, Borisa Miloševića, koji je bio po bio potpredsjednik Vlade iz redova SDSS-a te Damira Juzbašić, gradonačelnika Županje. USKOK u optužnici Horvata tereti da je 2018. kao ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta, s Anom Mandac, nezakonito dodijelio 2,6 milijuna kuna bespovratnih sredstava gospodarskim subjektima za koje je bio i osobno zainteresiran. Što se tiče Miloševića i Tolušića, oni se terete da su urgirali za tvrtke za koje su bili zainteresirani. Aladrovića se tereti da 2018. i 2019. dok je bio ravnatelj Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) urgirao za dva nezakonita zapošljavanja. Horvat se u tom dijelu tereti da je što osobno što preko Ane Mandac na to poticao Aladrovića. Ana Mandac je na početku postupka također bila optužena, no priznala je krivnju te je na temelju nagodbe s USKOK-om i osuđena na 11 mjeseci zatvora koji su joj zamijenjeni radom za opće dobro. Osim nje krivnju su priznali i Velimir Žunec i Katica Mišković, koji su također osuđeni.
U svom iskazu Danijela Žagar je detaljno opisivala kako je funkcionirao program dodijele potpora i po kojim su se kriterijima oni kojima su trebale biti dodijeljene potpore birali. Navela je da su za spomenuti program potpora dobili 469 prijava, od kojih je 419 bilo valjano. U početku je bilo predviđeno da se dodijeli iznos od 7,5 milijuna kuna, no pojasnila je da se zbog broja prijava shvatilo da je malo novca, pa se nakon rebalansa proračuna iznos koji se trebao dodijeliti skoro udvostručio. Na koncu je osiguran iznos od 13,5 milijuna kuna, a potpore je trebalo dobiti, kako je kazala 95 subjekata, koji su bodovani na osnovu parametra koje je zadala Vlada, a koji su odnosili na razvijenost, broj zaposlenika, poslovanje... Problem je, po svjedokinji, nastao nakon što je u prosincu 2018. donesena odluka da se potpore dijele i onima koji po broju bodova, na to nisu imali pravo.
- Za takvu podjelu potpora je trebalo osigurati dodatna sredstva, a ja sam pomoćnicu ministra Anu Mandac upozorila, usmeno i pismeno, da se sredstva moraju dodjeljivati po bodovima a ne po razbacanoj listi. Ona se raspitivala za subjekte na toj listi, a sjećam se da je računovodstvo odbilo isplatiti potpore nakon što je ministar donio odluku da se isplate dodatna sredstva za njih 20. Mi taj novac nismo imali pa smo ga tražili od Ministarstva financija, koje ga je uplatilo. Ja sam Ani Mandac rekla da se tome protivim, i da se taj popis može baciti u smeće, a ona mi je objašnjavala da ministar ima ovlasti za to. Kakve ovlasti ja ne znam, niti to mogu propitkivati. Kada je kasnije odluka o raspodjeli potpora s potpisom ministra spuštena i nalogom da to provedemo, ja sam sastavila te ugovore no dobila sam ih potpisati - iskazivala je svjedokinja.
FOTO Trebao je biti gotov još 2024. pa u lipnju 2025., a onda do kraja ovog ljeta: Ovaj zagrebački projekt i dalje čeka otvorenje
Otvori KEKS Pay
I nakon sto dobiju sredstva u znak zahvalnosti potpale dva tri maslinika.