U mađarskoj politici nije presudno samo pitanje pobjede, nego pitanje dosega te pobjede. Ako Péter Magyar uspije formirati vladu, suočava se s državnim aparatom koji nije neutralna administracija, nego rezultat dugotrajnog institucionalnog oblikovanja tijekom vladavine Viktora Orbána koji je osmišljen tako da potencijalnom nasljedniku iz drugog tabora gotovo onemogući normalno upravljanje. Orbán je tijekom godina napravio od Mađarske tvrđavu čiji ključ će i dalje on nositi. Taj sustav nije nastao naglo već je građen kroz godine, kroz kombinaciju ustavnih izmjena, zakonodavnih rješenja i kadrovskih odluka koje su imale zajednički cilj: učiniti ključne dijelove države otpornima na promjenu političke većine, uz velike kritike iz Bruxellesa, koji su takve postupke pokušavale kažnjavati uskraćivanjem financijskih sredstava, Više puta se spominjala i opcija oduzimanja prava glasa Mađarske, odnosno aktivacija članka 7. temeljnih ugovora. Naravno, dio toga će biti malo neutralizirano ako parlamentarni raspored brojčano ide vrlo jasno u smjeru novog mandatara.
FOTO Pogledajte kako izgledaju birališta u Mađarskoj, stigli Orbán i Magyar
Središnje mjesto u toj konstrukciji zauzimaju takozvani kardinalni zakoni. Uvedeni su nakon ustavne reforme 2011., te reguliraju niz temeljnih područja: od porezne politike i mirovinskog sustava do medija, obiteljskog zakonodavstva i izbornog modela. Za razliku od uobičajene parlamentarne prakse, njihova izmjena zahtjeva dvotrećinsku većinu. Time su ključne politike izvučene iz svakodnevne političke utakmice i premještene u zonu u kojoj ih je moguće mijenjati samo uz iznimno širok konsenzus. U političkom smislu - ne ostvari li nova vlast dovoljno mjesta u parlamentu - nova vlada može preuzeti samo odgovornost, ali ne i instrumente za dubinske promjene.
Drugi sloj čine institucije čiji mandati nadilaze izborne cikluse. Riječ je o tijelima koja formalno djeluju kao korektiv, ali u praksi itekako mogu postati točke blokade. Najbolji primjer je proračunsko vijeće - tročlano tijelo čiji članovi imaju mandate od šest do dvanaest godina. Oni imaju ovlasti da jednostavno stave veto na državni proračun i tako pretvore fiskalnu politiku u potencijalno krizno područje. Ako proračun ne bude usvojen, otvara se prostor za raspuštanje parlamenta, što novu vlast može dovesti u situaciju stalnog političkog pritiska.
U tom mehanizmu važnu ulogu ima i predsjednik države Tamás Sulyok. Iako je formalno nezavisan, njegova lojalnost leži s konzervativnim krugovima. K tome, njegove ovlasti nisu ceremonijalne: može vratiti zakon na ponovno odlučivanje ili ga uputiti ustavnom sudu. U određenim okolnostima može i raspisati izbore. Tako i predsjednička funkcija postaje dio šireg sustava kontrole zakonodavnog procesa.
Sudovi, posebno Ustavni sud, bili su konstantna točka na koju su upozoravali izvan Mađarske kad se govorilo o preuzimanju države i vladavini prava. Ustavni sud čini od petnaest sudaca s mandatima od dvanaest godina te ima ovlasti poništiti zakone koje donese parlament. Budući da je njegov sastav oblikovan tijekom razdoblja stabilne parlamentarne većine jedne stranke, Orbánova Fidesza, sud nije samo pravna instanca, nego i faktor koji može utjecati na politički ishod zakonodavnih inicijativa. Kada predsjednik države koristi mogućnost upućivanja zakona sudu, stvara se dodatni filter kroz koji mora proći svaka reforma.
Slična logika prisutna je i u širem pravosudnom sustavu. Promjene u strukturi sudstva, uključujući ranije umirovljenje sudaca i nova imenovanja, što je nailazilo također na vrlo oštre ocjene o politizaciji sudstva, omogućile su dugoročnu stabilizaciju kadrova. Na čelu vrhovnog suda nalazi se predsjednik izabran uz političku većinu, što dodatno utječe na funkcioniranje pravosudnog sustava i percepciju njegove neovisnostii-
Posebna priča je i državno odvjetništvo. Glavni državni odvjetnik ima mandat od devet godina i odlučuje o pokretanju kaznenih postupaka te tako kontrolira pristup kaznenoj odgovornosti, uključujući i slučajeve korupcije. Bez aktivne suradnje tog ureda, svaka antikorupcijska agenda ostaje ograničena, bez obzira na političku volju vlade. Kako funkcionira sudstvo, vidjela je i Hrvatska u slučaju Zsolta Hernadija.
Taj institucionalni orbanovski okvir nadopunjen je promjenama u medijskom prostoru. Osnivanjem Central European Press and Media Foundation (KESMA) objedinjene su stotine medijskih kuća u jedinstvenu strukturu. Formalno, to ne znači ukidanje medijskog pluralizma, ali utječe na raspodjelu vidljivosti i oblikovanje javne rasprave. U političkom smislu, to znači da nova vlast ne ulazi samo u institucionalni okvir, nego i u već definirani informacijski prostor kojim i dalje upravlja Orbán.
Sam izborni sustav dodatno učvršćuje takvu dinamiku. Promjene u izbornim jedinicama i pravilima raspodjele mandata povećavaju prednost najveće stranke, ali istodobno otežavaju postizanje dvotrećinske većine. Time se zatvara krug: prag potreban za promjenu sustava istodobno je i najteže dostižan.
Zato je Mađarska danas sustav u kojem promjena vlasti ne znači automatski i promjenu načina upravljanja državom i pretvara izvršnu funkciju moguće nove vlade u minsko polje - gotovo svaki njihov potez može se suočiti s nizom pravnih i institucionalnih ograničenja. U takvom okviru, izbori ostaju važni - ali njihova politička težina više nije ista. Pobjeda donosi vlast, ali ne nužno i punu kontrolu nad sustavom. Orbán se za to itekako dobro pobrinuo.
Otvori KEKS Pay
Ljepota demokracije je u cinjenici da nova vlada po izborima otpusti sav administrativni upravni aparat koji je postavio politicki predhodnik i postavi svoj koji ce ju pomagati a ne sabotirati! U parlamentu se donesu zakoni koji ce omoguciti ustavne promjene i narod ponovo moze zivjeti u demokratskoj slobodi kao i ranije prije poludiktature!