Čak 101 nova droga zabilježena je prošle godine u zemljama članicama EU, odnosno dvije nove droge tjedno pojavljivale su se na tržištu, rečeno je na zajedničkoj sjednici Odbora za europske poslove i Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku u Hrvatskom saboru. Toliki broj novih droga predstavlja povećanje od 25 posto u usporedbi sa 2013. godinom.
Istovremeno, lani je u Sustavu ranog upozoravanja u slučaju pojave novih psihoaktivnih tvari u Hrvatskoj, identificirano je 18 novih psihoaktivnih tvari, od čega 7 sintetskih kanabinoida, 6 fenetilamina, 2 arilalkilamina, 2 triptamina te po jedan piperidin i pirolidin. Osim tih novih droga, problem su i "stare" droge kao marihuana, stimulansi i opijati. Istraživanje iz 2011. godine pokazalo je da je 16 posto ispitanika u dobi između 15 i 64 godine bar jednom u životu konzumiralo neku ilegalnu drogu, a najčešće je to bio kanabis kojeg je bar jednom u životu probalo 15,6 posto odraslih osoba između 15 i 65 godine.
U Hrvatskoj, kao i drugdje u Europi, najmanje se koristi heroin. Željko Petković, ravnatelj Ureda za suzbijanje zlouporabe droga Vlade RH ustvrdio je da je Hrvatska tranzitna zemlja u kojoj u većini slučajeva nema proizvodnje droga osim pojedinačnih pokušaja uzgoja marihuane.
– Lani smo razvili bazu novih droga, evidentiramo svaku novonastalu tvar koja se pojavila na području EU, stavljamo je u bazu, širimo informacije o tome, educiramo stručnjake i uz pomoć svih tijela nadležnih za tu problematiku vršimo nadzor nad radom dućana koji prodaju takve stvari – kaže Petković te dodaje da se nove droge evidentiraju svakog tjedna.
– Zanimljivo je da većina tih tvari vrlo kratko vrijeme ostane, zato je dobro što ćemo imati novu mogućnost predviđenu izmjenama Zakona o suzbijanju zlouporabe droga da određenu stvar stavimo privremeno na listu dok ne vidimo koliko je štetna, odnosno dok se ne napravi procjena rizika. Dok se to ne napravi, prođe jednostavno previše vremena i postoji mogućnost štetnih posljedica. Ono što mi pokušavamo raditi jest da vidimo kakva nam je situacija vezana uz trovanja, da dobijemo neku sliku štetnosti zloporabe takvih droga – pojašnjava Petković te dodaje kako je Hrvatska je još uvijek u ili ispod europskog prosjeka vezano za konzumaciju droga, odnosno da je kod nas stanje još uvijek na neki način malo bolje nego u Europi.
Predsjednik Odbora za zdravstvo Željko Jovanović problematiku ovisnosti opisuje kao put bez povratka.
– Na tom putu najprije čovjek uzme drogu, pa droga traži drogu i na kraju droga uzme čovjeka, i da se to ne dogodi, jedna od temeljnih strateških odrednica politike EU i Hrvatske je prevencija, znači učiniti sve da taj put droge uopće ne počne. Ako se nažalost i on dogodi, potrebno je što prije otkriti, najčešće maloljetne osobe koje se drogiraju i pokušati pomoći da s drogom prestanu. Onaj treći je dio ovisnika koji su na neki način zaglibili jest smanjivanje štete da ne dođe do smrtnog ishoda, čuli smo o nekim novim mogućnostima sprečavanja smrtnih ishoda ovisnika predoziranih Naloxonom, što kod nas joj nije moguće, ali vjerujem da će uvesti i kod nas – kazao je Jovanović.
Roumen Sedefov, voditelj Jedinice za smanjenje ponude droga i nove droge pri Europskom centru za praćenje droga i ovisnosti o drogama kazao je da Europa ima dobar sustav za monitoring novih droga na tržištu, no i da svaka članica ima svoje sustave.
– Hrvatski sustav detektiranja novih droga je dobar, ali treba potporu. Dobri su u prijavljivanju i identificiranju novih droga, ali puno posla treba napraviti da se prati njihova potrošnja odnosno konzumacija i posljedice koje ostavljaju na korisnike – kaže Sedefov. Nakon ove zajedničke sjednice dvaju saborskih odbora siguran je da borba protiv droge ima dobru političku potporu, ali to treba pretočiti u konkretnu podršku borbi protiv Vlade.
>>Pušenje "osvježivača zraka" - lutrija s nesretnim dobitnikom
>>Jedrilica s drogom vrijednom 44 milijuna eura bila usidrena u Zadru
To se zove "trzisna ekonomija", odnosno "zakon ponude i potraznje".