Lideri 28 država članica Europske unije na summitu u Bruxellesu danas i sutra odlučuju o ambicioznim novim ciljevima koje EU želi postići u svojoj energetskoj i klimatskoj politici, a njihova odluka mogla bi značiti procvat radnih mjesta za neke ili dramatičan gubitak za druge države.
Zbog različitih, a katkad i nejasnih posljedica njihove odluke na gospodarstvo i radna mjesta, neslaganje među 28 članova Europskog vijeća je golemo, što ovaj summit čini jednim od najtežim otkako je Hrvatska u EU.
Postavili tri cilja
Na stolu je prijedlog Europske komisije u kojemu su najvažnija tri cilja koja treba ispuniti do 2030. godine: smanjenje emisije stakleničkih plinova od 40 posto u odnosu na 1990., udio obnovljivih izvora energije od najmanje 27 posto i povećanje uštede kroz energetsku učinkovitost zgrada na 30 posto. Hrvatska, kako neslužbeno doznajemo, najviše strahuje od ovog posljednjeg cilja jer za Hrvatsku on izgleda nemoguć i nedostižan bez golemih ulaganja za koja nitko nema novca. Prvi cilj, 40-postotno smanjenje emisije stakleničkih plinova, puno je ambiciozniji od svih postojećih i također bi mogao dovesti do gubitka radnih mjesta u Hrvatskoj. Hrvatski stručnjaci vjeruju da bi ovaj novi propis potaknuo industrije poput cementara da se masovno presele iz Hrvatske u Bosnu i Hercegovinu, izvan jurisdikcije EU.
Foto: Reuters/Pixsell (na fotografiji Jean-Claude Juncker)
Hrvatska se bori za kompenzacije koje bi zaustavila takva preseljenja, ali ni u jednoj verziji nacrta odluke nema detalja o tim kompenzacijama. – U paragrafu koji govori o tome nema nijedne brojke. Tek treba vidjeti što će se po tom pitanju dogoditi – kaže jedan izvor u Bruxellesu upoznat sa sastancima koji su prethodili današnjem početku summita na ovu temu. – Glavna se borba vodi oko brojki u ciljevima i oko kompenzacijskih mehanizama – dodao je. Poljska je, kako doznajemo, najoštrija u svome protivljenju svim predloženim brojkama u tri cilja. Zagovornici ambicioznih ciljeva koje EU namjerava uvesti tvrde da će to pak pomoći ne samo zaštiti okoliša nego i stvaranju milijuna novih radnih mjesta razvojem novih tehnologija.
Podijeljenost unutar EU
Nejasno je još koji će ciljevi biti pravno obvezujući za svaku od 28 država na nacionalnom nivou, a koji će biti obvezujući na nivou cijelog EU, što bi značilo da netko može biti bolji, a netko lošiji u ispunjavanju cilja.
Prijedlog Komisije je da prvi cilj o smanjenju stakleničkih plinova bude mjeren na nacionalnom nivou, a da ostala dva budu mjerena na nivou cijelog EU. Velika Britanija slaže se s ciljevima, ali se protivi tome da budu pravno obvezujući, dok se Njemačka i Danska zalažu da sva tri cilja budu pravno obvezujuća.
>>Za žene i nezaposlene koji će teško do kredita od EK stigla 182 milijuna eura
>>Srljaju li Europa (i Hrvatska) prema ekonomskom suicidu?
Mi uopce ne trebamo naftu i plin! Imaju cisti izvori energije! Tko sprijecava ciste izvore energije? Onima koji su izmislili ISIL, Binladina, sto su kemikalijama napali Siriske gradane i optuzili Assada...onima sto su optuzili Sadama za kemisko oruzje i do danas nelegalno olupiraju Iraq zbog nafte i nelegalno crpe Iracku naftu... Oni koji su ubili Gadafija i unistili Libiju....