Studentima matematike i fizike 600 eura stipendije: Cilj je pokušati riješiti deficit nastavnog osoblja

U posljednjoj kolumni ‘Znanstveni zor’ (Vijenac Matice hrvatske) uvaženi dekan PMF-a promašio je u potpunosti znanstveni zor. Reći da je fakultet na dobrom putu zato što je u drugom (jesenskom) roku upisao tek nekoliko brucoša na nastavne smjerove matematike i fizike je totalni promašaj kad se uzme u obzir činjenica da su to brucoši koji se nigdje drugdje nisu upisali. Već nekoliko godina za redom upisi na nastavne smjerove u prvom roku su prava katastrofa… minimalno, pa sve do čiste nule. Zašto je tome tako? Jedan poveliki razlog je i neatraktivnost tih studija i to studija gotovo poraznih kriterija. Problem seže u prošlost barem 30 godina kada je 'unutarnjom reformom’ PMF odlučio za nastavne smjerove upisivati brucoše od prve godine. Tada sam upućivao primjedbe zagovorniku te ideje akademiku Slavenu Barišiću. Do tada se na nastavne smjerove prelazilo tek nakon završene druge godine odgovarajućeg studija. Prve dvije godine su bile iste za sve sto se tiče programa, a još što je važnije i kriterija.

Usporedba pak s finskim obrazovnim sustavom i objašnjenje zašto su njihovi 15 godišnjaci uspješni na PISA testovima je djelomično točna, ali potpuno je kriva u tvrdnji da u njihovim školama vrijedi paradigma da svi učenici moraju baš svo gradivo savladati na jednako kvalitetan način. Autor 'Znanstvenog zora' bi morao znati da postoji Gaussov zakon prirodne raspodjele i da je taj pedagoški obrazac totalna zabluda. Da, Finci su bili uspješni početkom provođenja PISA projekta i tada su shvatili da je za to zaslužan kriterij odabira najboljih diplomanada za nastavnike, ali i ‘sinergija’ roditelja i škole koja ima za posljedicu da roditeljima ne pada na pamet vršiti pritisak na školu i nastavnike glede ocjenjivanja. No, i tu je posljednje desetljeće sve pokvareno intervencijom pedagoga i vrlih metodičara u sustav (da spomenem Pasy Sahlberga s kojim sam prije 2o godina surađivao). Kada nas je prije cca 10 god posjetio predsjedatelj PISA projekta sugerirao nam je da naše hrvatske porazne rezultate popravimo tako da djecu do 15 godine naučimo barem dva jezika temeljito. Na pitanje naših ravnatelja škola koja su to dva jezika rekao je: ”Engleski i … matematika.”

Što smo dobili time? Dobili smo jednostavan ‘circulus vitiosus’ koji nije potrebno posebno pojašnjavati. Loši nastavnici generiraju loše znanje učenika posebno iz ‘tvrdih’ predmeta, loše rezultate na PISA testovima, ali i pad kriterija na maturi i prolaznost većeg broja neznalica. Usuđujem se reći da takvi upisani brucoši, njih nekolicina u jesenskom roku, bolje je da i ne završe studij jer će opće društvena šteta biti manja. Može se također zaključiti da će i tzv. stimulativne stipendije biti samo kontraproduktivne. Nadalje, tvrdnja autora ’Znanstvenog zora’ da će po završetku nastavnog studija diplomandi otići u IT sektor ne drži vodu jer takvih je zanemariv broj s obzirom na njihova stečena znanja na nastavnom smjeru i to nije sigurno razlog pomanjkanja te vrste nastavnika u obrazovnom sustavu.