Mjesecima sam ispod blagajne držala staklenu bocu i nož za rezanje kruha. Kada vam jednom dođe pljačkaš, nikada ne znate hoće li se to ponoviti i je li u stanju napasti - prepričava svoje strahove 24-godišnja Marina B. iz Osijeka, jedna od trgovkinja koje su ove godine bile na meti razbojnika.
Spremna procedura
Iako je duže vrijeme u strahu dolazila na posao, psihološku pomoć od svoga poslodavca nije dobila. Za razliku od malih tvrtki, u bankama je stručna pomoć osigurana. - Jedan dio naših procedura odnosi se na trenutačno pružanje psihološke pomoći s Timom za krizne intervencije, koji izgleda tako da unutar nekoliko dana psiholozi razgovaraju sa svima koji su se u tom trenutku zatekli u poslovnici, djelatnicima, zaštitarima te klijentima - objašnjavaju iz Odjela za odnose s javnošću Hypo Alpe-Adria-Banke d.d.
- Na kraju psihološke krizne intervencije, tim šalje izvještaj u banku koji sadrži i daljnje preporuke. Najčešće se preporučuje da djelatnici koriste slobodne dane, da im se pruži potpora, privremeno ih se prebaci na poslove koji sadrže drugačiju vrstu zadataka i u drugome fizičkom prostoru, da im se omoguće određene stimulacije i slično - naglašavaju. U jednom od vodećih maloprodajnih lanaca na području Slavonije, Biljemerkantu, svojim zaposlenicama nakon razbojništava pomažu bolovanjem.
Inzistiraju na bolovanju
- Radnicama se savjetuje da uvijek zaštite sebe, da napadaču ne pružaju verbalni ni fizički otpor. Isključivi cilj nam je zaštititi radnice. Radnicama uvijek savjetujemo da idu na bolovanje te da ostanu onoliko koliko one smatraju da je potrebno, odnosno koliko to preporuči liječnik specijalist. Čak i u slučajevima kada radnica odbija ići na bolovanje, na tome inzistiramo jer smo svjesni da psihičke posljedice često nastupe nakon određenog vremena - kaže Željko Buljubašić, voditelj maloprodaje u Biljemerkantu d.o.o. Dodaje da po povratku zaposlenice uvijek raspoređuju na radno mjesto gdje u smjeni radi više zaposlenih da bi se osjećale sigurnije.
