Iako Vladimir Putin među nekima slovi kao nemilosrdni autokrat i vješt manipulator međunarodnom scenom, ruski predsjednik zasigurno ne posjeduje poker lice. Pokojni američki senator John McCain često se šalio da u Putinovim očima vidi 'K, G i B', aludirajući na njegovu prošlost sovjetskog obavještajnog časnika. To mi je palo na pamet dok sam promatrao snimke ruskog čelnika kako sjedi nasuprot američkim izaslanicima u Kremlju. Njegove emocije bile su očite; odavao je iznimnu samouvjerenost.
Čini se da se diplomatski vjetrovi okreću u korist predsjednika Putina, s poboljšanim odnosima s Amerikom i napredovanjem na bojištu. Neki analitičari smatraju da Putin nema razloga odustati od svojih zahtjeva: da Ukrajina preda preostalih 20% Donjecka pod njezinom kontrolom; da se cijeli okupirani teritorij međunarodno prizna kao ruski; da ukrajinska vojska bude svedena na potpunu nemoć; te da članstvo u NATO-u bude trajno isključeno.
Trenutno je moguće nekoliko scenarija. Prvi je da američki predsjednik Donald Trump pokuša prisiliti Ukrajinu na primirje pod uvjetima koje njezini građani ne bi prihvatili, što bi uključivalo predaju teritorija i nedovoljna sigurnosna jamstva za odvraćanje buduće ruske agresije. Ako Ukrajina odbije ili Rusija stavi veto, predsjednik Trump je nagovijestio da bi se mogao povući iz rata, izjavivši prošli tjedan da 'ponekad morate dopustiti ljudima da to riješe sami.' Mogao bi povući ključnu američku obavještajnu pomoć potrebnu Ukrajini za detekciju dolaznih ruskih dronova i ciljanje ruskih energetskih objekata.
Druga je mogućnost da se rat jednostavno nastavi, s ruskim snagama koje polako napreduju na istoku. Nova strategija nacionalne sigurnosti Trumpove administracije sugerira da Rusija više nije 'egzistencijalna prijetnja' za SAD te poziva SAD na 'ponovno uspostavljanje strateške stabilnosti' s Rusijom. Stoga, uz ozbiljno pitanje američke potpore Ukrajini, što bi – ako išta – moglo promijeniti Putinovo mišljenje? I što još Ukrajina, Europa, pa čak i Kina, mogu učiniti drugačije?
Trenutno se kontinent priprema za primirje. Pod okriljem 'koalicije voljnih' formira se međunarodna vojna sila koja će pomoći Ukrajini u sprječavanju budućih ruskih invazija, uz financijsku pomoć za obnovu ratom razorenih područja. Međutim, neki dužnosnici sugeriraju da bi se Europa trebala pripremiti i za dugotrajni rat. Žele pomoći Ukrajini ne samo da 'pobijedi večeras' s više dronova i novca, već i pružiti dugoročnu podršku te pripremiti Europu za rat s Rusijom koji bi mogao trajati 15 do 20 godina.
Europa također može učiniti više kako bi zaštitila ukrajinsko nebo od dronova i raketa. Već postoji plan – poznat kao Europska inicijativa za zaštitu neba – koji bi se mogao proširiti kako bi europska protuzračna obrana štitila zapadnu Ukrajinu. Drugi tvrde da bi europske trupe mogle biti raspoređene u zapadnoj Ukrajini radi patroliranja granicama, oslobađajući ukrajinske vojnike za borbu na prvoj liniji. Vežina takvih prijedloga odbijena je zbog straha od provociranja Rusije ili eskalacije sukoba.
VIDEO Dramatična poruka Orbana zbog poteza europskih čelnika: 'Ovo je objava rata'
Keir Giles, viši konzultantski suradnik za program Rusije i Euroazije u think tanku Chatham House, te strahove naziva 'glupošću' jer su zapadne trupe već prisutne na terenu, a Sky Shield bi se mogao rasporediti u zapadnoj Ukrajini s malom vjerojatnošću sukoba s ruskim zrakoplovima. Europski lideri, prema njegovom mišljenju, moraju se 'uključiti u sukob na način koji će zaista napraviti razliku.' Giles je izjavio: 'Jedina stvar koja će neosporno, neupitno zaustaviti rusku agresiju je prisutnost dovoljno jakih zapadnih snaga tamo gdje Rusija želi napasti i iskazana volja i odlučnost da se upotrijebe u obrani.' Ova strategija, naravno, nosi sa sobom značajne političke poteškoće, s obzirom na to da neki birači u zapadnoj Europi nisu spremni riskirati sukob s Rusijom.
Malo analitičara očekuje da će Ukrajina preokrenuti tijek rata i ostvariti stvarna teritorijalna osvajanja. Novinar BBC-a nedavno je proveo nekoliko tjedana u Ukrajini i nije čuo spominjanje proljetne ofenzive, već samo potrebu da se uspori rusko napredovanje i poveća cijena koju Rusija plaća u krvi i bogatstvu. Neki zapadni diplomati tvrde da ruski generali lažu ruskom predsjedniku, pretvarajući se da je situacija na terenu bolja nego što zapravo jest – što oni vide kao namjernu strategiju za pretjerivanje ruskih osvajanja, kako bi sugerirali da je Ukrajina na koljenima i da bi stoga trebala tražiti mir.
Prema Thomasu Grahamu iz Foreign Affairs, ove godine Rusija je zauzela samo 1% ukrajinskog teritorija uz cijenu od više od 200.000 mrtvih i ranjenih. Fiona Hill, viša suradnica u Centru za Sjedinjene Države i Europu u Brookings Institutionu, koja je služila u Trumpovom vijeću za nacionalnu sigurnost tijekom njegova prvog mandata, kaže da je Putinova najveća prednost to što mnogi ljudi vjeruju da Ukrajina gubi. 'Svi govore o Ukrajini kao gubitniku, iako sada ima najmoćniju vojsku u Europi', kaže ona. 'Samo pomislite što su učinili Rusiji. Nevjerojatno je da su se uspjeli oduprijeti toliko dugo, ne najmanje boreći se s jednom rukom vezanom iza leđa.'
Tu je i poluga sankcija. Zasigurno, rusko gospodarstvo pati. Inflacija je 8%, kamatne stope 16%, rast je usporen, proračunski deficiti rastu, stvarni prihodi padaju, porezi na potrošnju rastu. Izvještaj za Platformu za dokaze o miru i rješavanju sukoba kaže da ruskoj ratnoj ekonomiji ponestaje vremena. 'Rusko gospodarstvo je znatno manje sposobno financirati rat nego na početku 2022. godine', kažu autori izvještaja.
No, do sada ništa od toga nije značajno promijenilo razmišljanje Kremlja, ponajprije zato što su poduzeća pronašla načine da izbjegnu ograničenja, poput transporta nafte na neregistriranim 'duhovnim' brodovima. Tom Keatinge, direktor Centra za financije i sigurnost, rekao je da je zapadna poruka o sankcijama zbunjujuća te da postoji previše rupa u zakonima. Rusija će, prema njegovim riječima, zaobići nedavne sankcije SAD-a protiv dviju ruskih naftnih divova, Lukoila i Rosnjefta, jednostavno preimenovanjem izvezene nafte kao nafte koja dolazi od nesankcioniranih tvrtki.
Keatinge je rekao da, ako Zapad stvarno želi naštetiti ruskoj ratnoj ekonomiji, treba staviti embargo na svu rusku naftu i potpuno implementirati sekundarne sankcije protiv zemalja koje je još uvijek kupuju. 'Moramo prestati biti lukavi i krenuti u potpuni embargo', rekao je. 'Moramo shvatiti implementaciju sankcija ozbiljno, kao što to Kremlj shvaća zaobilaženje.' Teoretski, sankcije bi također mogle utjecati na rusko javno mnijenje. U listopadu je istraživanje državnog Centra za istraživanje javnog mišljenja (VCIOM) pokazalo da je 56% ispitanika izjavilo da se 'vrlo umorno' osjećaju zbog sukoba, što je porast u odnosu na 47% prošle godine.
No, konsenzus među stručnjacima za Kremlj je da velik dio ruske javnosti i dalje podržava Putinovu strategiju. Europska unija mogla bi pristati koristiti oko 200 milijardi eura (176 milijardi funti) zamrznutih ruskih sredstava za generiranje tzv. 'kreditne reparacije' za Ukrajinu. Najnoviji prijedlog Europske komisije je prikupiti 90 milijardi eura (79 milijardi funti) u dvije godine. U Kijevu, dužnosnici se već nadaju dobiti novac. No EU još uvijek oklijeva.
Belgija, gdje se većina ruskih sredstava drži, dugo je strahovala od tužbi od strane Rusije – a prošlog petka ruska središnja banka najavila je pravnu akciju protiv belgijske banke Euroclear na moskovskom sudu. Belgija kaže da neće pristati na zajam sve dok pravni i financijski rizici nisu jasnije podijeljeni s ostalim članicama EU. Francuska ima zabrinutosti zbog vlastitih ogromnih dugova i strahuje da bi iskorištavanje zamrznutih sredstava moglo oslabiti stabilnost eurozone.
Lideri EU-a pokušat će još jednom dogovoriti sporazum na summitu u Bruxellesu 18. prosinca, prije nego što krenu na zimski odmor. No, diplomati kažu da nema jamstva uspjeha. Također postoje nesuglasice oko toga za što bi se novac trebao koristiti: za održavanje ukrajinske države solventnom sada ili za plaćanje obnove nakon rata.
Što se tiče Ukrajine, mogla bi mobilizirati više svojih oružanih snaga. I dalje je druga najveća vojska u Europi (iza Rusije), te najtehnički najnaprednija – no, i dalje se bori za obranu 800 milja duge fronte. Nakon gotovo četiri godine rata, mnogi vojnici su iscrpljeni, a stopa dezerterstva raste. Regruteri vojske teže popunjavanju praznina jer neki mlađi muškarci bježe od vojnih poziva ili napuštaju zemlju. No, Ukrajina bi mogla proširiti zakon o obaveznoj vojnoj službi.
Trenutno samo muškarci u dobi od 25 do 60 godina moraju biti dostupni za borbu. Ovo je namjerna strategija Kijeva kako bi upravljao demografskim izazovima Ukrajine; zemlja s niskom natalitetom i milijunima ljudi koji žive u inozemstvu ne može si priuštiti gubitak onih koji su nazvani 'očevima budućnosti'. Ovo zbunjuje vanjske promatrače. 'Nevjerojatno mi je da Ukrajina nije mobilizirala svoje mlade ljude', rekao mi je jedan viši vojni dužnosnik iz UK. 'Mislim da Ukrajina mora biti jedna od rijetkih zemalja u povijesti koja se suočava s egzistencijalnom prijetnjom, a nije poslala svoje ludih 20-godišnjake u borbu.'
Fiona Hill rekla je da je Ukrajina jednostavno naučila lekciju iz povijesti i razorni utjecaj Prvog svjetskog rata na europske najmoćnije države 20. stoljeća, koje su opale nakon što nisu uspjele obnoviti demografski rast koji je podupirao njihov ekonomski uspon. 'Ukrajina jednostavno razmišlja o svom demografskom budućnosti.'
Ako bi Ukrajina mogla uvoziti i proizvoditi više dugometražnih raketa, mogla bi jače i dublje pogoditi Rusiju. Ove godine pojačala je svoje zračne napade na ciljeve kako na okupiranim teritorijima, tako i u Ruskoj Federaciji. Ranije ovog mjeseca, ukrajinski vojni zapovjednici rekli su Radiju Slobodna Europa da su pogodili više od 50 objekata za gorivo i vojno-industrijsku infrastrukturu u Rusiji tijekom jeseni.
Alexander Gabuev, direktor Carnegie Russia Eurasia Centra, kaže da su neki Rusi ranije ove godine iskusili nestašicu goriva. 'Do kraja listopada, ukrajinski dronovi pogodili su više od polovice od 38 glavnih rafinerija u Rusiji barem jednom.' 'Prekidi proizvodnje proširili su se na nekoliko regija, a neke ruske benzinske postaje počele su raspodjeljivati gorivo.'
No, hoće li dublji napadi na Rusiju imati utjecaja, kad se čini da su i Kremlj i rusko javno mnijenje ravnodušni? Mick Ryan, bivši australski general i sadašnji suradnik Centra za strateške i međunarodne studije, kaže da duboki napadi nisu čarobna kugla. 'To je izuzetno važna vojna aktivnost, ali sama po sebi nedovoljna da bi prisilila Putina na pregovarački stol ili da bi Ukrajina pobijedila rat.'
Dr. Sidharth Kaushal, viši istraživač za vojnu znanost na Kraljevskom institutu za usluge (Rusi), rekao je da bi više dubokih napada zasigurno oštetilo rusku energetsku i vojnu infrastrukturu, kao i potrošilo ruske rakete za protuzračnu obranu. Ali upozorio je da bi taktika mogla biti kontraproduktivna. 'To bi moglo ojačati argument koji rusko vodstvo iznosi da neovisna Ukrajina predstavlja ogromnu vojnu prijetnju', rekao je.
Još uvijek postoji – diplomatski put. Neki analitičari tvrde da bi Putin mogao prihvatiti izlaz iz rata, ako mu se ponudi. Teorija ide ovako: dogovara se sporazum koji omogućava objema stranama da tvrde pobjedu. Recimo, primirje duž linije kontakta; neka područja demilitarizirana; bez formalnog priznavanja teritorijalnih zahtjeva. Kompromisi s obje strane.
No, sporazum bi zahtijevao da SAD ozbiljno pregovara s Rusijom, postavi pregovaračke timove i upotrijebi svoju moć da progura dogovor. 'Sjedinjene Države... trebaju iskoristiti svoj izuzetni psihološki utjecaj koji imaju nad Rusijom', tvrdi Thomas Graham. 'Ne može se prenaglasiti uloga koju Sjedinjene Države – i Trump osobno – igraju u potvrđivanju Rusije kao velike sile i Putina kao globalnog vođe.'
Predsjednik Xi Jinping je jedan od rijetkih svjetskih lidera kojih Putin sluša. Kada je Xi ranije u sukobu upozorio na ruske prijetnje korištenjem nuklearnog oružja, Kremlj je brzo popustio. Ruski ratni stroj također je uvelike ovisan o kineskim dobavljačima roba za dualnu uporabu – kao što su elektronika i strojevi koji se mogu koristiti za civilnu i vojnu svrhu. Dakle, ako bi Peking odlučio da više nije u interesu Kine da rat nastavi, tada bi imao značajnu polugu nad razmišljanjem Kremlja.
Za sada, SAD ne pokazuje znakove da pokušava potaknuti – ili prisiliti – Kinu da vrši pritisak na Moskvu. Dakle, pitanje je hoće li predsjednik Xi biti voljan primijeniti bilo kakav pritisak na vlastitu ruku. Za sada, čini se da je Kina zadovoljna što SAD odvraća pažnju, što su transatlantski saveznici podijeljeni, i što ostatak svijeta vidi Kinu kao izvor stabilnosti. No, ako bi ruska invazija eskalirala, ako bi globalna tržišta bila uzdrmana, ako bi SAD uveo sekundarne sankcije Kini zbog konzumacije jeftine ruske energije, razmišljanje u Pekingu moglo bi se promijeniti.
Za sada, Putin vjeruje da je u dobrom položaju, s vremenom na svojoj strani. Što dulje ovaj sukob traje, kažu analitičari, to će moral Ukrajine opadati, saveznici će biti podijeljeni, a teritorij Rusije u Donjecku će rasti. 'Mi ćemo osloboditi te teritorije silom ili će ukrajinske trupe napustiti te teritorije', rekao je Putin prošli tjedan. 'Ništa neće promijeniti njegov stav', rekla mi je Fiona Hill. 'Osim ako ne napusti scenu s lijeve strane. Putin trenutno oklijeva da može držati ovaj sukob dovoljno dugo da okolnosti ispadnu u njegovu korist.'
Otvori KEKS Pay
Rješila se Europa hiće rješit će Europa i putina.