Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Odaberi - stvaraj - živi Turizam

Stiže najbolja turistička sezona u 26 godina, a najtraženiji su konobari

Poslodavci surađuju s Hrvatskom turističkom zajednicom kako bi što spremnije dočekali sezonu, pružili najbolju moguću turistima i potaknuli ih da se vrate dogodine
20. travnja 2016. u 09:58 77 prikaza
turistička sezona
Foto: Hrvoje Jelavić/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/3

Prognoze za nadolazeću turističku sezonu sugeriraju da će biti najbolja nakon Domovinskog rata, što znači da takvu potražnju mora pratiti i ponuda. A da bi ponuda bila na razini, netko treba "iza kulisa" brinuti da sve skupa funkcionira na adekvatan način. I to su, tradicionalno, "sezonci", radnici koje poslodavci iz turističke branše angažiraju na četiri do šest mjeseci u godini za razne potrebe. Toliko, naime, traju predsezona, sezona i postsezona.

U situaciji kad se iz Hrvatske od 2011. iselilo 180 tisuća ljudi ne pati samo buduća demografska slika nego i razna tržišta, među kojima je i turizam, inače glavni pokretač gospodarstva u Hrvatskoj. Sezonskih radnika nedostaje, a potražnja za njima nikad nije bila veća. Konkretno, listu najtraženijih zanimanja i ove godine predvode konobari s 9690 objavljenih oglasa u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ), zatim slijede prodavači s 8980 oglasa te čistači s 4979 oglasa. Traži se još i kuhare, radnike u održavanju, sobare, čistače...

Plaće rastu iz godine u godinu

Dakle, turizam kao glavni pokretač hrvatskog gospodarstva u svim segmentima ne smije imati "prazan hod" i sezona se mora dočekati na adekvatan način. Zato su poslodavci odlučili povećati plaće, surađuju s Hrvatskom turističkom zajednicom (HTZ) u promociji poslova i sve su prisniji s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta (MZOS).

Naime, ono je bitno jer pravilnom strategijom i usmjeravanjem mladih može se riješiti problem manjka radne snage u dugoročnom smislu, a ne da se iz godine u godinu treba riješiti postojeće probleme "u hodu". Poznato je zbog konstantnog ponavljanja poslodavaca putem medija da Hrvatskoj kronično nedostaje bravara, varioca, parketara... i jasno da su samim time ta zanimanja sve plaćenija. Ništa drugačije nije ni s turizmom, u kojem su plaće porasle za otprilike 15 posto u odnosu na stanje otprije pet godina.

Jer, kritike s kojima su se poslodavci suočavali bile su usmjerene upravo na primanja sezonskih radnika, često nižih od hrvatskog prosjeka. To se ipak promijenilo pa umjesto 3700 prosječnih kuna, konobari u sezoni zarade i do 4500 kuna, a uz to dobiju smještaj i hranu. Naravno, radi se uz maksimalno jedan slobodan dan tjedno, ali beneficije koje donosi takav sezonski posao ipak olakšavaju tu činjenicu. Uostalom, sezonci su već u samom startu spremni na činjenicu da ih čeka marljiv i konstantan rad tijekom ljetnih mjeseci.

Također, nisu konobari jedini kojima su plaće porasle, kuhari zarade i do 5500 kuna, recepcioneri do 4500 kuna i čistači do 3500 kuna. Postoji i tendencija rasta po ovom pitanju pa treba konstantno osluškivati što se zbiva na tržištu i što točno poslodavci nude potencijalnim zaposlenicima. I njih se ne traži samo u Hrvatskoj već i Hercegovini. Ove godine kao nikad prije, što dovoljno govori o rastu potražnje radne snage u vrijeme turističke sezone. To je za Večernji list potvrdio ravnatelj Službe za zapošljavanje Hercegovačko-neretvanske županije (HNŽ) Vlado Čuljak, koji je rekao da se radne pozicije nude, ali je veliko pitanje hoće li u konačnici biti pronađeno onoliko radnika koliko traže iz Hrvatske. Riječ je o njih otprilike tisuću.

- Konobari, kuhari, sobarice... zanimanja su koja su izuzetno tražena, ali imamo i problem što tih kadrova nedostaje i u Hercegovini. Mi ćemo s naše strane pružiti maksimalnu potporu kako bismo pronašli što više radnika i osigurali im radna mjesta. Zanimljivo je kako neke od tvrtki organiziraju događaje na koje pozivaju potencijalne radnike i daju im ponude za posao. Samo jedna tvrtka traži oko 600 radnika. Sada organiziraju susrete s radnicima u Grudama, Čapljini i drugim hercegovačkim općinama kako bi našli potrebne zaposlenike. Odaziv ljudi je zadovoljavajući, a u konačnici ćemo vidjeti koliko će ljudi zaista pronaći sezonski posao i hoće li ih nedostajati. Jer, pojavila se brojka od nekih tisuću radnika koje u ovome trenutku traže hrvatske tvrtke u Hercegovini - istaknuo je Čuljak.

No, spomenuo je i jedan bitan problem, a tiče se školstva i time se vraćamo na MZOS. Odnosno, njegovu suradnju s poslodavcima i HTZ-om. Školstvo još uvijek nije prilagođeno tržištu rada, tako da s jedne strane škole proizvode kadrove koji će teško naći posao, a s druge strane škole koje čak i tijekom školovanja mogu osigurati posao svojim učenicima nisu popunjene ili ne proizvode dovoljno kadrova. Da bi se to promijenilo, potrebna je opsežna strategija, kojom bi se otklonile predrasude da neki posao vrijedi manje od drugog.

Rješenja za nezaposlenost

Posebno jer sezonski posao donosi iskustva koja vrijede do kraja života, i to nije nikakva floskula. Kad se tome pridodaju beneficije koje dolaze uz samu plaću, priča je svakako pozitivna. Isprva, to ipak ne sugerira i novi Zakon o poticanju zapošljavanja, donešen 2. ožujka ove godine, ali otvara mogućnosti za neke nove beneficije. Zakonom su sezonski radnici ostali bez primanja s burza na koja su navikli. Naime, zbog činjenice da nije bila propisana gornja granica navedene naknade, one su lani u prosjeku za sezonske radnike iznosile 6382 kune, dok je prosječna naknada za ostale nezaposlene iznosila osjetno nižih 1917 kuna. Kako bi ubuduće izbjegla takav nerazmjer, Vlada je predložila da se naknade za stalne sezonce ograniče onako kako su ograničene za ostale nezaposlene, na maksimalno 70 posto prosječne neto plaće u Hrvatskoj za prvih 90 dana i 35 posto za preostalo razdoblje nezaposlenosti. No, ovim potezom vladajućih otvara se mogućnost za neke dodatne novčane poticaje pri zapošljavanju sezonskih radnika pa bi oni i poslodavci iz toga dugoročno mogli profitirati.

I dok sve što se nudi svejedno neće baš svima biti poticaj za rad tijekom sezone, niti će svakom od poslodavaca aktualna situacija na tržištu biti toliko alarmantna da se odluče povećanjem plaća ili raznih beneficija primamiti zaposlene, brojke o nezaposlenosti u Hrvatskoj sugeriraju da će potražnja za sezonskim poslovima ipak vrlo vjerojatno zadovoljiti potrebe tržišta.

Jer, u ožujku ove godine ukupno je bilo 224.068 nezaposlenih, od toga je onih sa završenom srednjom školom za zanimanja do tri godine i školom za KV (kvalificirani) i VKV (visokokvalificirani) radnike 30,8 posto, a čak 64.983 ih je u tzv. jednostavnim zanimanjima (čistači, perači, kućni pomoćnici, sobari...), 43.147 u uslužnim i trgovačkim zanimanjima te 28.741 u djelatnostima pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane. Svaki od ta tri sektora s osjetnim udjelom u ukupnoj brojci nezaposlenih bitan je za hrvatski turizam i barem se na nekoliko mjeseci može rasteretiti, što bi koristilo hrvatskom turizmu, gospodarstvu, poslodavcima, nezaposlenima i u konačnici, samim turistima koji bi dobili najbolju moguću uslugu te s lijepim uspomenama napustili Hrvatsku i samim time nakanom da se u nju vrate dogodine i eventualno je preporuče drugima kao hit destinaciju.

iz školskih dana
Možete li prepoznati koji se poznati Hrvat nalazi na fotografiji iz 1978.?
UHVATI BIORITAM
Koji kronotip posjedujete? Upoznajte se s ovim unutarnjim satom koji trebate slušati