Hrvatska treba iskoristiti poziciju članice i uvjetovati ulazak Srbije u Europsku uniju rješavanjem otvorenih pitanja koje imamo sa susjednom državom – smatra čak 61,5 posto građana. Dakle, građani misle da Hrvatska treba iskoristiti članstvo u EU slično kao što je Slovenija to činila na našem putu prema punopravnom članstvu u Uniji.
HNS protiv uvjetovanja
Što se pak političkih stranaka tiče, najtvrđi stav o tom pitanju zauzeo bi HSS. Iako smatra da Hrvatska treba izbjeći stvaranje percepcije ucjenjivanja susjeda, ipak se zalaže da se novonastala okolnost "iskoristi za posvemašnju zaštitu hrvatskih političkih i drugih interesa". To su samo neki od zanimljivih rezultata istraživanja o stavovima političkih stranaka "Policy inSight" koje je provela tvrtka Alpheus.
S druge strane, "najmekaniji" je HNS koji smatra kako Hrvatska ne treba i da neće susjedima ništa uvjetovati. Kažu da se bilateralna pitanja rješavaju bilateralno, a da se u pristupnim pregovorima rješavaju pitanja vezana uz europsku pravnu stečevinu. Druga najmekša parlamentarna stranka kad je riječ o ovom pitanju neočekivano je HDSSB. I u ovoj su situaciji, kažu, protiv ucjena. Navode da "zloupotreba pozicije dugoročno uvijek šteti onom koji je koristi".
Nešto blaži od HSS-a je HDZ. Traži suočavanje s istinom o agresiji koja je počinjena nad Hrvatskom. HDZ-ovci su također oštro osuđivali njima krajnje neprihvatljive izjave pravnih zastupnika srbijanske vlade tijekom rasprava u tužbi za genocid na Međunarodnom sudu pravde. Tad su poručivali da Srbija "i te kako treba pripaziti kakvu retoriku ima prema RH, državi članici EU, namjerava li kročiti europskim putem".
Vladajući SDP podupire ulazak Srbije u EU, ali je čvrstog stava da kandidati za članstvo, poput Hrvatske, moraju ispuniti sve kriterije – jedan od tih kriterija bit će podnošenje novih optužnica i suđenja za ratne zločine. Iz Alpheusa poručuju da im na njihova pitanja vezana za hrvatsku vanjsku politiku, pa tako i za eventualno uvjetovanje Srbiji članstva u EU, jedino SDP i HDZ nisu odgovorili, pa su stavove te dvije stranke "izvukli" iz njihovih programa, glasovanja njihovih zastupnika u Saboru i Europskom parlamentu te iz medijskih istupa vodećih ljudi. ORaH se "snažno zalaže za nastavak procesa proširenja koje će biti isključivo temeljeno na vrednovanju preuzimanja i provedbe pravne stečevine". No naglašavaju da su "pitanje naknade imovine, informacije o 1600 nestalih branitelja i civila, povrat kulturnog blaga, pitanje utvrđivanja granice na Dunavu izvrstan izazov i mogućnost za srbijansku vladu da pokaže kako postaje zemlja koja prihvaća europske standarde".
Obrazovaniji za ucjene
Zanimljivo, politički su najpragmatičniji stanovnici Zagreba i okolice jer njih čak 74 posto smatra da Srbiji treba uvjetovati ulazak u EU, dok to isto smatra – daleko manje – 65 posto Slavonaca (podaci iz istraživanja koje je za Alpheus proveo Ipsos Puls). Što su građani višeg stupnja obrazovanja, pokazalo je istraživanje, to su skloniji "ucjeni" Srbije na njezinu putu prema EU.
>> Srbija i EU: Hrvatska ima batinu, ali ne treba zaboraviti govoriti blago
Srbija i danas drži dijelove hrvatskog teritorija na Dunavu i u Vojvodini. Kakva je ucjena ako će Hrvatska tražiti svoje.