Srbijanski tužitelj posjeduje video snimke masakra iz Dvora na Uni 1995.?
Cijela priča nanovo se zakotrljala nakon što je danska televizija objavila prilog o tom događaju. Danski vojnici bili su svjedoci masakra
Vladimir Vukčević, srbijanski tužitelj za ratne zločine, izjavio je za Radio televiziju Srbije, kako je tamošnje tužiteljstvo došlo do videosnimke koja bi mogla pomoći u otkrivanju počinitelja zločina nad civilima koji se dogodio u kolovozu 1995. Prema pisanju srbijanskih medija, snimka prikazuje kako vojnici tijekom akcije Oluja ulaze u Dvor na Uni, na dan masakra nad najmanje devet hendikepiranih osoba srpske nacionalnosti u zgradi tamošnje osnovne škole.
Danci svjedoci
Masakru su svjedočili vojnici danskog bataljuna UNPROFOR-a, koji su istakli da su počinitelji zločina bili vojnici, njih 12, u tamno zelenim uniformama bez ikakvih oznaka, a žrtve su bili štićenici Psihijatrijskog doma iz Petrinje, koji su u Dvor evakuirani 4. kolovoza 1995. Svi su oni ostavljeni u prostoru Osnovne škole, a po dio njih do 8. kolovoza došla je rodbina, dok su ostali ostavljeni. U popodnevnim satima tog 8. kolovoza, prema svjedočenju danskih vojnika, stigla je skupina vojnika naoružanih kalašnjikovima i ručnim granatima i sve ih pobili u 15 minuta. Osim za taj masakr, istu skupinu neidentificiranih vojnika hrvatski DORH tereti i za ubojstvo još jednog bračnog para u Dvoru. Srpski Veritas tvrdi da su vojnici sa snimki hrvatski vojnici jer su spomenute uniforme, po tvrdnjama Save Štrpca, nosili pripadnici specijalne jedinice policije, koji su u Dvor stigli već 7. kolovoza, dan prije masakra. Štrbac ističe da je tu jedinicu vodio Matija Ciprić, s područja Dvora, a riječ je o izviđačkoj jedinici.
Četiri različite vojske
– Ciprićevi su bili vojna postrojba i imali su šarene odore, a ne zelene kakve spominju danski vojnici, i oni nikad nisu bili u 145. brigadi što spominje Savo Štrbac. U vrijeme masakra na području Dvora, prema raznim vojnim izvorima, bile su najmanje četiri različite vojske – rekao je Ivica Pandža Orkan, pukovnik u mirovini koji se bavi istraživanjem ratnih zločina.
Hrvatski su izvori napominjali kako je HV u Dvor ušao tek 9. kolovoza, no točno je da su pojedine jedinice na to područje stigle i ranije. Naime, pripadnici 17. domobranske pukovnije uletjeli su na cesti Kostajnica - Dvor, 7. kolovoza navečer, smatrajući ih prijateljskim snagama, u neprijateljsku kolonu te je došlo do sukoba u kojima je bilo dosta žrtava. Pojedini vojnici i danas se smatraju nestalima.
Cijela priča oko masakra u Dvoru aktualizirana je reportažom danske televizije lani u travnju, a ubrzo je reagiralo i ŽDO u Sisku priopćenjem kako je zbog ovog zločina ispitan veći broj osoba no da identitet počinitelja još uvijek nije utvrđen. Krajem siječnja zamjenici državnog odvjetnika ispitali su u Danskoj pripadnike danskog bataljuna UNPROFOR-a.
Nakon što su u Danskoj ispitani vojnici koji su nazočili maskaru, iz DORH-a se tek kratko može čuti da je istraga još u tijeku.
Iako pojedine braniteljske udruge te javnost počesto prozivaju DORH da je u istraživanju ratnih zločina sukcesivan, iz priopćenja DORH-a, objavljenog na njihovim interenet stranicama može se isčitati da su oni do kraja 2010. zbog ratnih zločina kazneno prijavili 3655 osoba.
Vladimir Vukčević, srbijanski tužitelj za ratne zločine, izjavio je za Radio televiziju Srbije, kako je tamošnje tužiteljstvo došlo do videosnimke koja bi mogla pomoći u otkrivanju počinitelja zločina nad civilima koji se dogodio u kolovozu 1995. Prema pisanju srbijanskih medija, snimka prikazuje kako vojnici tijekom akcije Oluja ulaze u Dvor na Uni, na dan masakra nad najmanje devet hendikepiranih osoba srpske nacionalnosti u zgradi tamošnje osnovne škole.
Danci svjedoci
Masakru su svjedočili vojnici danskog bataljuna UNPROFOR-a, koji su istakli da su počinitelji zločina bili vojnici, njih 12, u tamno zelenim uniformama bez ikakvih oznaka, a žrtve su bili štićenici Psihijatrijskog doma iz Petrinje, koji su u Dvor evakuirani 4. kolovoza 1995. Svi su oni ostavljeni u prostoru Osnovne škole, a po dio njih do 8. kolovoza došla je rodbina, dok su ostali ostavljeni.
U popodnevnim satima tog 8. kolovoza, prema svjedočenju danskih vojnika, stigla je skupina vojnika naoružanih kalašnjikovima i ručnim granatima i sve ih pobili u 15 minuta. Osim za taj masakr, istu skupinu neidentificiranih vojnika hrvatski DORH tereti i za ubojstvo još jednog bračnog para u Dvoru. Srpski Veritas tvrdi da su vojnici sa snimki hrvatski vojnici jer su spomenute uniforme, po tvrdnjama Save Štrpca, nosili pripadnici specijalne jedinice policije, koji su u Dvor stigli već 7. kolovoza, dan prije masakra. Štrbac ističe da je tu jedinicu vodio Matija Ciprić, s područja Dvora, a riječ je o izviđačkoj jedinici.
Četiri različite vojske
– Ciprićevi su bili vojna postrojba i imali su šarene odore, a ne zelene kakve spominju danski vojnici, i oni nikad nisu bili u 145. brigadi što spominje Savo Štrbac. U vrijeme masakra na području Dvora, prema raznim vojnim izvorima, bile su najmanje četiri različite vojske – rekao je Ivica Pandža Orkan, pukovnik u mirovini koji se bavi istraživanjem ratnih zločina.
Hrvatski su izvori napominjali kako je HV u Dvor ušao tek 9. kolovoza, no točno je da su pojedine jedinice na to područje stigle i ranije. Naime, pripadnici 17. domobranske pukovnije uletjeli su na cesti Kostajnica - Dvor, 7. kolovoza navečer, smatrajući ih prijateljskim snagama, u neprijateljsku kolonu te je došlo do sukoba u kojima je bilo dosta žrtava. Pojedini vojnici i danas se smatraju nestalima.
Cijela priča oko masakra u Dvoru aktualizirana je reportažom danske televizije lani u travnju, a ubrzo je reagiralo i ŽDO u Sisku priopćenjem kako je zbog ovog zločina ispitan veći broj osoba no da identitet počinitelja još uvijek nije utvrđen. Krajem siječnja zamjenici državnog odvjetnika ispitali su u Danskoj pripadnike danskog bataljuna UNPROFOR-a.
?