Srbijansko Ministarstvo vanjskih poslova razvrstalo je proljetos zemlje svijeta u četiri skupine prema procijenjenom stupnju rizika, od najrizičnije crvene skupine, u kojoj su zemlje poput Irana, Libanona, Jemena i Ukrajine gdje se ratuje, pa do zelene skupine zemalja koje se smatraju sasvim sigurnima. Hrvatska je na tom "semaforu" tada bila jedina europska zemlja u narančastoj skupini, svrstana u društvo dvadesetak nestabilnih zemalja poput Haitija, Mjanmara, Nigerije i Venezuele. Preporuka građanima Srbije bila je da ne putuju u Hrvatsku "osim ako to nije apsolutno neophodno". U međuvremenu je, uz puno manje pompe, službena Srbija procijenila Hrvatsku manje rizičnom te ju je ipak svrstala u žutu skupinu, među zemlje u koje se preporučuje putovanje "uz dodatne mjere opreza". No Hrvatska je i u toj "žutoj" skupini jedina članica Europske unije koju Srbija ne smatra posve sigurnom za svoje građane, piše Miroslav Filipović za N1.
Ipak, dok je Hrvatska na semaforu ministarstva vanjskih poslova Srbije još bila u "narančastom", među zemljama procijenjenog velikog rizika, građani Srbije u prilično velikom broju stizali su u Hrvatsku, bilo na odmor, bilo na privremeni, mahom sezonski rad u turizmu. Prema podacima Hrvatske turističke zajednice, od siječnja do lipnja Hrvatsku je posjetilo 123.328 turista iz Srbije, koji su ostvarili 578 tisuća noćenja, čime su bili jedanaesti po brojnosti. Istodobno je u lipnju, prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, s dozvolama za privremeni boravak i rad u Hrvatskoj bilo 15.863 državljana Srbije. Ukupno je tako do lipnja u Hrvatsku na odmor i privremeni rad došlo gotovo 140 tisuća građana Srbije. Krajem srpnja državljani Srbije bili su drugi najbrojniji, iza državljana Bosne i Hercegovine, po broju izdanih dozvola za boravak i rad. Prema svježijim podacima MUP-a, u Hrvatskoj trenutno radi 17.876 državljana Srbije, oko dvije tisuće manje nego građana BiH te oko dvije tisuće više od Filipinaca, koji su na trećem mjestu.
Još je zanimljivije vidjeti kako je u proteklih deset godina rastao broj građana Srbije na privremenom radu u Hrvatskoj. Prema podacima MUP-a iz 2016. godine, u Hrvatskoj je tada bilo 379 državljana Srbije s odobrenim privremenim boravkom u svrhu rada. Već sljedeće, 2017. godine, njihov se broj udvostručio, na 767. Za razdoblje od 2018. do 2020. MUP nema javno dostupne podatke o državljanima trećih zemalja s dozvolama za boravak i rad, no ima ih za 2021. godinu, kada je u Hrvatskoj na privremenom radu već bilo 13.579 građana Srbije, što je u odnosu na 2016. godinu bilo čak 35 puta više. U proteklih pet godina broj izdanih dozvola za rad građanima Srbije dodatno je rastao. Godine 2022. bilo ih je 19.127, 2023. godine 24.028, a najviše 2024. godine, kada ih je izdano 27.988. Prošle godine zabilježen je pad na 24.278, odnosno na razinu iz 2023. godine. Lani su građani Srbije bili treći po brojnosti među stranim radnicima u Hrvatskoj, iza građana BiH i Nepala.
Da je njihov priljev prvenstveno vezan uz turističku sezonu, govore i ovogodišnji mjesečni podaci. Uočljivo je, naime, trostruko povećanje broja izdanih radnih dozvola građanima Srbije od ožujka, kada ih je bilo 5871, do srpnja, kada je taj broj dosegnuo 17.876. U proteklih pet godina broj državljana Srbije na privremenom boravku i radu u Hrvatskoj povećao se 78 posto. Do 2023. godine uvjerljivo najbrojniji strani radnici u Hrvatskoj bili su državljani BiH. Te godine bilo ih je čak 38.236, ali otada im se brojkom približavaju državljani Nepala. Prošle godine u Hrvatskoj je radilo 32.355 državljana BiH te samo 517 Nepalaca manje. Za usporedbu, 2016. godine u Hrvatskoj je radilo tek sedam Nepalaca i deset Filipinaca. Deset godina kasnije, Nepalaca s dozvolom za boravak i rad bilo je 31.708, a Filipinaca 17.629.
Otvori KEKS Pay
Bilo bi bolje da poslušaju preporuku svoje vlade